Kako smanjiti bacanje hrane u kućanstvu?

Dvije su glavne vrste rasipanja hrane: gubitak hrane i bacanje hrane. Gubitak hrane uključuje jestivu hranu koja u konačnici nije konzumirana. Uz hranu koja se ne pojede u domovima i trgovinama, to uključuje usjeve ostavljene na polju, hranu koja se pokvari u prijevozu i svu ostalu hranu koja ne stigne do trgovine. Određena količina hrane gubi se u gotovo svakoj fazi proizvodnje hrane. Bacanje hrane podrazumijeva napola pojeden obrok koji je ostao na tanjuru u restoranu, ostatke hrane od pripreme obroka kod kuće ili primjerice ukiseljeno mlijeko koje se baci u odvod

Bacanje hrane u kućanstvima

Kućanstva su odgovorna za najveći dio cjelokupnog bacanja hrane. Glavni čimbenici koji doprinose bacanju hrane u kućanstvu uključuju:

  • Kvarenje hrane – otprilike dvije trećine bacanja hrane u kućanstvima nastaje zbog toga što se hrana ne koristi prije nego što se pokvari. Do kvarenja hrane u kućanstvima dolazi zbog nepravilnog skladištenja, nedostatka vidljivosti u hladnjacima, djelomičnog korištenja sastojaka i pogrešno procijenjenih potreba za hranom.
  • Pripremanje prevelike količine hrane – preostala trećina bacanja hrane u kućanstvu rezultat je kuhanja ili posluživanja prevelike količine hrane. Porcije jela povećale su se s vremenom, a veliki obroci često uključuju više hrane nego što možemo pojesti. Uz to, ljudi često zaborave pojesti ostatke hrane i na kraju ih bace.
  • Nerazumijevanje oznaka roka trajanja – velik broj ljudi prijevremeno baca hranu zbog zabune oko značenja oznaka roka trajanja („upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“).
  • Prekomjerna kupnja – prodaja raznih proizvoda i promocije koje potiču impulsnu i masovnu kupnju hrane u maloprodajnim trgovinama često navode potrošače na kupnju proizvoda koji se ne uklapaju u njihov redoviti plan obroka. Iz tog razloga se pokvare prije nego što se uspiju upotrijebiti.
  • Loše planiranje – bez planova obroka i popisa za nabavku, potrošači često netočno procijene koje će sastojke i koju količinu upotrijebiti tijekom tjedna. Neplanirana jela u restoranu ili dostava hrane također mogu dovesti do toga da se hrana kod kuće pokvari prije nego što se može upotrijebiti.

Koje su prednosti smanjenja bacanja hrane?

  • Štedite novac kupnjom manje količine hrane.
  • Smanjuje se emisija metana s odlagališta otpada i vaš ugljični otisak.
  • Štede se energija i prirodni resursi te se sprečava onečišćenje okoliša
  • Podržavate vašu zajednicu doniranjem jestive hrane onima koji je možda nemaju, a koja bi inače završila na odlagalištu otpada.

Planiranje, pripremanje i čuvanje hrane može vam pomoći da u kućanstvu bacate manje hrane.

Savjeti za planiranje

Jednostavnim sastavljanjem popisa s obzirom na planirane tjedne obroke možete uštedjeti novac i vrijeme, a pritom jesti uravnoteženo i raznovrsno.

  • Vodite popis obroka i potrebnih sastojaka u kojima vaši ukućani već uživaju. Na taj način lako možete birati, kupovati i pripremati jela.
  • Sastavite popis za nabavku na temelju toga koliko ćete obroka jesti kod kuće.
  • Isplanirajte obroke za cijeli tjedan prije nego što krenete u kupovinu i kupite samo namirnice potrebne za te obroke.
  • Uključite količine na popis za kupnju, uz napomenu koliko ćete obroka pripremiti sa svakom namirnicom, kako biste izbjegli prekomjerno kupovanje.
  • Prvo pregledajte svoj hladnjak i ormare kako biste izbjegli kupnju hrane koju već imate, svaki tjedan napravite popis onoga što treba potrošiti i na temelju toga planirajte predstojeće obroke.
  • Kupite samo ono što vam treba i što ćete koristiti. Kupnja na veliko štedi novac samo ako ste u mogućnosti upotrijebiti hranu prije nego što se pokvari.

Savjeti za pohranu namirnica

  • Saznajte koji je najbolji način za čuvanje voća i povrća unutar ili izvan vašeg hladnjaka kako bi što dulje bilo svježe.
  • Zamrznite ili konzervirajte višak voća i povrća.
  • Mnogo voća tijekom dozrijevanja stvaraju prirodne plinove, zbog čega se drugi proizvodi u blizini brže kvare. Banane, jabuke i rajčice skladištite zasebno, a voće i povrće čuvajte u različitim posudama.
  • Operite bobičasto voće tek neposredno prije konzumacije kako biste spriječili pojavu plijesni.

Savjeti za pripremu

Pripremite kvarljivu hranu ubrzo nakon kupnje. Kasnije u tjednu bit će lakše pripremati obroke, štedeći vrijeme, trud i novac.

  • Kada se vratite iz trgovine, odvojite vrijeme za pranje, sušenje, rezanje, usitnjavanje i stavljanje svježih namirnica u prozirne spremnike, te si na taj način osigurajte svježe međuobroke i jednostavno kuhanje.
  • Zamrznite namirnice poput kruha, narezanog voća ili mesa za koje znate da ih nećete moći jesti na vrijeme.
  • Pripremite i skuhajte pokvarljive namirnice, a zatim ih zamrznite za upotrebu tijekom cijelog mjeseca.

Savjeti za uštedu

  • Zavirite u svoj hladnjak te skuhajte ili pojedite ono što već imate kod kuće.
  • Ako su sigurni i zdravi, koristite jestive dijelove namirnica koje inače ne jedete. Primjerice, od starog kruha možete napraviti krutone, vrhove repe sotirajte za ukusan prilog, a od ostataka povrća napravite temeljac.
  • Ukoliko vam ostane dio nekog obroka, planirajte ga pojesti za večeru.
  • U restoranima naručite samo ono što možete pojesti, postavite pitanje o veličini porcija i pripazite na priloge koji su uključeni uz jelo. Ostatke ponesite kući i sačuvajte za sljedeći obrok.

Fritaja, juhe, smoothieji i salate izvrsni su načini korištenja ostataka hrane. Na mrežnim platformama mogu se naći izvrsni prijedlozi za upotrebu ostataka namirnica, a mi vam u nastavku donosimo jedan slasni recept kako iskoristiti stabljike i listove brokule ili cvjetače.

Salata od stabljike brokule (za  2-4 porcije)

Ako ste tek počeli upotrebljavati stabljike brokule, ovo je izvrstan recept. Ako pri ruci imate i višak nekog drugog povrća – primjerice rotkvica, kupusa ili paprike – možete ih pripremiti na isti način i također dodati u salatu.

Sastojci:

  • 2 žlice sojinog umaka
  • 1 žlica rižinog octa ili octa od bijelog vina
  • prstohvat šećera u granulama
  • 1 žličica sezamovog ulja
  • 2 žlice neutralnog ulja, poput organskog repičinog ulja
  • stabljike brokule od 1 vezice brokule, oguljene, izrezane ili nasjeckane na male štapiće
  • 2 mrkve, isjeckane ili izrezane na štapiće
  • 2 žlice sjemenki sezama

Način pripreme:

U velikoj posudi umutite sojin umak, ocat i šećer dok se šećer ne otopi te dodajte ulja. Zatim dodajte narezanu stabljiku brokule i mrkvu te miješajte dok se ne sjedini. Na kraju ukrasite salatu sjemenkama sezama i poslužite.

Stručni tim PETICA-igrom do zdravlja.

Podijelite ovaj članak