Vitamin D smatra se najstarijim hormonom na Zemlji i nesumnjivo je ta drevna molekula usko vezana uz blagostanje svakog oblika života. Uloga i adekvatan unos ovog iznimno važnog nutrijenta postaje sve više jasna iz dana u dan, a posebice kada govorimo o osjetljivim skupinama, kao što su djeca.
Koja je uloga vitamina D u našem tijelu?
Vitamin D je esencijalan mikronutrijent iz skupine vitamina topivih u mastima. Često ga nazivamo i „sunčanim„ vitaminom, a njegova glavna uloga je održavanje normalne razine kalcija u krvi. Pored toga, vitamin D potiče i apsorpciju fosfora, što ga čini ključnom za rast, razvoj i općenito zdravlje kostiju i zubi. Osim održanja koštano – mišićnog sustava, učinci vitamina D odnose se i na funkcije imuniteta te endokrinog, srčano – žilnog i neurološkog sustava.
Na koje sve načine dobivamo vitamin D?
Da bismo razumjeli važnost vitamina D, moramo razmotriti kako se stvara i gdje ga možemo pronaći. Vitamin D je poseban među mikronutrijentima jer ga možemo sintetizirati u našoj koži pod utjecajem sunčeve svjetlosti. Osim sinteze putem sunčeve svjetlosti, vitamin D se može unijeti putem hrane. Najbogatiji prirodni izvor vitamina D u hrani su ulja jetre bakalara i drugih masnih riba. Nadalje, hrana bogata vitaminom D3 obuhvaća ribu (tuna, srdele, skuša, bakalar, haringa, losos), rakove i plodove mora, neke vrste gljiva, kvasac, goveđu jetru i žumanjak jajeta, te namirnice koje su dodatno obogaćene vitaminom D
Potencijalna preventivna uloga vitamina D
Uz rastući broj istraživanja, postoji sve više dokaza da je vitamin D važan i u prevenciji različitih bolesti. Osim jasne veze između vitamina D i rahitisa, postoje i naznake da bi adekvatan unos vitamina D mogao imati pozitivan utjecaj na razvoj drugih bolesti poput srčano-žilnih problema, alergija, infekcija i autoimunih bolesti, posebno šećerne bolesti tipa 1.
Istraživanja su također pokazala povezanost uzimanja dodataka vitamina D u djetinjstvu i rizika od razvoja šećerne bolesti tipa 1. Rezultati pokazuju da je rizik od šećerne bolesti tipa 1značajno smanjen kod dojenčadi koja je uzimala dodatke vitamina D u usporedbi s onima koji to nisu činili. Osim toga, veće doze vitamina D pokazale su se učinkovitijima u smanjenju rizika od dijabetesa tipa 1.
Kakav je status vitamina D u djece?
Rezultati istraživanja Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) pokazuju kako je unos vitamina D među Europljanima nedostatan. Naime, učestalost nedostatka vitamina D u dojenčadi i djece u Europi kreće se od 10 do 30%, čak i u populaciji u kojoj je uočena veća učestalost uzimanja vitamina D u obliku dodataka prehrani, što ukazuje da endogena sinteza vitamina D ne može nadomjestiti nedovoljan unos prehranom i dodacima prehrani.
Nedostatak vitamina D bilježi se učestalo među zdravom dojenčadi, djecom i adolescentima u Europi, posebice u određenim rizičnim skupinama koje obuhvaćaju dojenu dojenčad, roditelja koji se ne pridržavaju preporuka za nadomjesnu primjenu vitamina D, djece i adolescenata tamnije puti i onih koji žive u sjevernom dijelu hemisfere. Nadalje, nedostatak se javlja u djece koja se oskudno izlažu suncu te u pretile djece.
Koje su preporučene doze unosa vitamina D?
Prevencija i liječenje nedostatka vitamina D ključne su za očuvanje zdravlja djece i adolescenata. Koncentracija 25-OH vitamina D u krvi smatra se najboljim indikatorom statusa vitamina D, a ta koncentracija odraz je prehrambenog unosa i sinteze vitamina D u koži. Smatra se da je nedostatak vitamina D prisutan u djece koja imaju koncentraciju 25-OH D u krvi <50 nmol/L, dok se teški nedostatak vitamina D bilježi u djece s koncentracijom 25-OH D u krvi <25 nmol/L.
Trenutne američke preporuke (Institute of Medicine) za zdravu populaciju savjetuju unos od 400 IJ vitamina D na dan za djecu do godinu dana, odnosno 600 IJ vitamina D na dan za osobe dobi 1-70 godina. Te preporuke su višestruko veće od trenutno važećih europskih preporuka koje iznose 400 IJ za dojenčad i 200 IJ za ostalu populaciju. Stoga i Europa (točnije EFSA) u ovome trenutku razmatra povećanje preporuka za unos vitamina D.
Nedostatak vitamina D može imati ozbiljne posljedice, posebno kod djece i adolescenata. Stoga je važno osigurati adekvatan unos vitamina D adekvatnim izlaganjem suncu, te putem hrane i/ili dodataka prehrani kako bismo održali optimalno zdravlje. Održavanje adekvatne razine vitamina D ima važnu ulogu u osiguranju pravilnog rasta i razvoja djece te prevenciji različitih bolesti. Budući da se naša saznanja o ulozi vitamina D u zdravlju neprestano nadograđuju, važno je obratiti pozornost na nove znanstvene spoznaje i smjernice kako bismo očuvali zdravlje naše djece.
Literatura:
Sharafi N, Fatima A, Gillani SW, Kaddour N, Banoori R, Elshafie RM, Rathore HA. Evaluation of vitamin D supplementation intake among children; cross-sectional observational study. F1000Res. 2022 Dec 8;11:1456. doi: 10.12688/f1000research.123373.2. PMID: 36960402; PMCID: PMC10028306.
Liu Y, Li X, Zhao A, Zheng W, Guo M, Xue Y, Wang P, Zhang Y. High Prevalence of Insufficient Vitamin D Intake and Serum 25-Hydroxyvitamin D in Chinese School-Age Children: A Cross-Sectional Study. Nutrients. 2018 Jun 26;10(7):822. doi: 10.3390/nu10070822. PMID: 29949856; PMCID: PMC6073881.
