Visoko prerađena hrana čini glavni dio prehrane djece i adolescenata

Rezultati studije koja je trajala dva desetljeća pokazuju kako je visoko prerađena hrana postala glavni dio prehrane djece i adolescenata, a uočene su i razlike s obzirom na nacionalnu i rasnu pripadnost. U ovom istraživanju stručnjaci su analizirali unos hrane 33 795 djece i adolescenata diljem svijeta.

Prerađena hrana – da ili ne?

Proces prerade može hranu duže održavati svježijom, ono omogućuje obogaćivanje hrane te poboljšava praktičnost za potrošače. No, mnoge visoko prerađene namirnice manje su dobre za zdravlje, sadrže više šećera i soli te manje vlakana u usporedbi s neprerađenom i minimalno prerađenom hranom, a zabrinjava povećanje njihove potrošnje od strane djece i adolescenata.

Koja hrana je najzastupljenija u dječjoj prehrani?

Prosječna dob ispitanika u ovoj studiji iznosila je 10,7 godina te je u njoj sudjelovao otprilike jednak broj dječaka i djevojčica. Znanstvenici su se oslanjali na podatke metode 24-satnog prisjećanja o unosu hrane koje je vodilo obučeno osoblje. Starija djeca i adolescenti izravno su izvijestili o hrani koju su jeli, dok su roditelji i skrbnici to činili za mlađu djecu. Rezultati su pokazali kako je najznačajnije povećanje unosa kalorija bilo uzrokovano konzumacijom gotovih jela ili gotovih jela za zagrijavanje, poput smrznute pizze i hamburgera. Drugi najveći porast unosa kalorija proizlazio je iz konzumacije kupovnih slatkih grickalica i deserta, čija je potrošnja porasla s 10,6 na 12,9% ukupnog energetskog unosa.

Dječji izbori su povezani s edukacijom roditelja?

Znanstvenici nisu uočili statistički značajne razlike u ukupnim rezultatima s obzirom na stupanj obrazovanja roditelja i prihoda u obitelji. Nedostatak razlika na temelju obrazovanja roditelja i prihoda u obitelji ukazuje na to kako je visoko prerađena hrana sveprisutna u prehrani djece, ističu autori studije. Ovo otkriće podupire potrebu istraživača da potpunije prate trendove u potrošnji hrane, uzimajući u obzir potrošnju visoko prerađene hrane.

Unos zaslađenih napitaka ipak u opadanju

Tijekom razdoblja istraživanja, broj kalorija unesenih putem često zdravije neprerađene ili minimalno prerađene hrane smanjio se s 28,8 na 23,5% ukupnog energetskog unosa. Preostali postotak kalorija ispitanici su unosili putem umjereno prerađene hrane poput sira, konzerviranog voća i povrća te poboljšivača okusa koje potrošači dodaju u hranu, poput šećera, meda, javorovog sirupa i maslaca. Međutim, vrijedno je napomenuti kako se broj kalorija unesenih putem zaslađenih napitaka smanjio s 10,8 na 5,3% ukupnog energetskog unosa, što je smanjenje od 51%. Ovo otkriće pokazuje prednosti usklađene kampanje u posljednjih nekoliko godina za smanjenje ukupne potrošnje zaslađenih napitaka, smatraju stručnjaci.

Zdravstveni rizici i prerađena hrana – potreba za daljnjim istraživanjima

Prerada hrane često je zanemarena dimenzija u istraživanju prehrane. Znanstvenici zaključuju kako se mora uzeti u obzir da visok stupanj prerade nekih namirnica može biti povezan sa zdravstvenim rizicima, neovisno o njihovom općenito lošem profilu hranjivih tvari.

Stručni tim PETICA-igrom do zdravlja

Izvor: Tufts University

Podijelite ovaj članak