Kako živjeti zdravije i pridonijeti održivosti Planeta?

U nedavno objavljenoj studiji znanstvenici su utvrdili kako bi zamjena 10% dnevnog unosa kalorija iz govedine i prerađenog mesa mješavinom voća, povrća, orašastih plodova, mahunarki i određenih morskih plodova mogla smanjiti prehrambeni ugljični otisak pojedinca za jednu trećinu.

Što je HENI?

Ovaj se znanstveni rad temelji na novom indeksu prehrane pod nazivom Health Nutritional Index (HENI), koji su istraživači razvili u suradnji s nutricionistima. Ovim indeksom iskazuje se neto korisno ili štetno zdravstveno opterećenje u minutama zdravog života povezano s jednom porcijom konzumirane hrane. Hrana s pozitivnim rezultatima povećava zdrave minute života, dok su namirnice s negativnim rezultatima povezane sa zdravstvenim ishodima koji mogu biti štetni za ljudsko zdravlje. Znanstvenici su razvili ocjene za 18 ekoloških pokazatelja, uzimajući u obzir detaljne recepte hrane, kao i predviđeno bacanje hrane. Konačno, razvrstali su hranu u tri skupine boja, nalik semaforu – zelenu, žutu i crvenu – na temelju njihovih kombiniranih nutritivnih i ekoloških svojstava. Zelena skupina predstavlja hranu čiju je konzumaciju preporučljivo povećati, sadrži hranu koja je nutritivno bogata te ima mali utjecaj na okoliš. U ovoj skupini nalaze se uglavnom orašasti plodovi, voće, povrće, mahunarke, cjelovite žitarice i određeni plodovi mora. Crvena skupina uključuje namirnice koje imaju značajan utjecaj na kvalitetu prehrane ili okoliš te njihovu konzumaciju treba smanjiti. Negativni učinci na kvalitetu prehrane prvenstveno su uzrokovani prekomjernom konzumacijom prerađenog mesa, a klimatski učinci i većina drugih utjecaja na okoliš govedinom, svinjetinom, janjetinom i prerađenim mesom.

Nutritivno bogata hrana ima najmanji utjecaj na okoliš?

Znanstvenici priznaju kako raspon svih pokazatelja značajno varira te ističu da nutritivno bogata hrana ne mora uvijek imati najmanji utjecaj na okoliš i obrnuto. Na temelju dobivenih rezultata, stručnjaci preporučuju smanjenje konzumacije hrane s negativnim utjecajima na zdravlje i okoliš, uključujući visoko prerađeno meso, govedinu, škampe, zatim svinjetinu, janjetinu i povrće iz staklenika. Također savjetuju povećanje konzumacije nutritivno najkorisnijih namirnica, uključujući voće i povrće uzgojeno na njivi, mahunarke, orašaste plodove i plodove mora s niskim utjecajem na okoliš. Rezultati ove studije pokazuju kako male ciljane zamjene nude izvedivu i moćnu strategiju za postizanje značajnih zdravstvenih i okolišnih dobrobiti, bez potrebe za dramatičnim promjenama u prehrani.

Stručni tim PETICA-igrom do zdravlja

Izvor: University of Michigan

Podijelite ovaj članak