Kako se hraniti zdravije i pritom misliti na planet?

Postoji li povezanost između prehrambenih odabira i održivosti okolišta?

Neadekvatna prehrana predstavlja glavni uzrok preranog razvoja bolesti i smrti koje se mogu spriječiti. U Europskoj uniji, čak 550 000 osoba godišnje prerano izgubi život od nezaraznih bolesti u radno aktivnoj dobi. Postoje značajni znanstveni dokazi koji povezuju prehrambene navike sa zdravljem ljudi i održivošću okoliša. Ipak, u svijetu još nisu konačno dogovoreni ciljevi vezani uz zdraviju prehranu i održivu proizvodnju hrane. Znanstvenici sve više ispituju utjecaj različitih načina prehrane na okoliš. U većini studija zaključili su kako prehrana bogata namirnicama biljnog porijekla, s manjim udjelom namirnica životinjskog porijekla, pruža dobrobiti za zdravlje i okoliš.

Možemo li smanjiti negativni učinak prekomjerne proizvodnje prerađene hrane?

Poznato je kako trošimo više resursa nego što naš planet može proizvesti u određenom vremenskom razdoblju, te tako smanjujemo njegov proizvodni kapacitet. Poljoprivreda i proizvodnja hrane imaju značajan učinak na planet (primjerice staklenički plinovi, voda, tlo, bioraznolikost). Međutim, naš planet posjeduje ograničenu količinu glavnih resursa, kao što su primjerice voda ili zemljište. Uzimajući u obzir navedena ograničenja, jedina održiva mogućnost jest zeleno gospodarstvo s učinkovitim korištenjem prirodnih resursa. Kako bi se omogućio prelazak na zeleno gospodarstvo, potrebno je uvesti promjene u korištenju proizvoda i usluga, prijevozu robe i uzgoju hrane.

Što se tiče prehrambenih sustava, nastoji se promijeniti način na koji se hrana uzgaja, prerađuje i konzumira. Negativan učinak prekomjerne proizvodnje prerađene hrane moguće je smanjiti poticanjem konzumacije nutritivno bogatih namirnica, umjesto onih bogatih isključivo energijom. To podrazumijeva veći odabir namirnica biljnog porijekla poput povrća, voća, orašastih plodova te kvalitetnih proteina. Nužno je promicati održivije sustave poljoprivrede, kao i uzeti u obzir pozitivne učinke zelenih površina na okoliš, poput bioraznolikosti. Time bi se također potaknulo potrošače na zdraviju, uravnoteženu i održivu prehranu.

Kako svatko od nas može pridonijeti globalnoj održivosti?

Prelazak na zdraviju i održivu prehranu u budućnosti zahtijevat će značajne pomake u prehrambenim navikama. To uključuje barem dvostruko veću konzumaciju namirnica biljnog porijekla i smanjenje globalne potrošnje manje zdravih namirnica, poput onih s dodanim šećerom i crvenog mesa, za više od 50% (prvenstveno smanjenjem pretjerane konzumacije u bogatijim zemljama). Međutim, čak i malim povećanjem konzumacije crvenog mesa ili mliječnih proizvoda bilo bi teško ili nemoguće postići navedeni cilj.

Zbog rastućeg broja dokaza o učincima prehrane na zdravlje, gospodarstvo i okoliš, stručnjaci se sve više zanimaju za sastavljanje takozvanih „smjernica za održivu prehranu“. Gotovo svaka država osmislila je službene smjernice za prehranu utemeljene na nutricionističkim aspektima ili namirnicama. Navedenim smjernicama promiče se smanjenje konzumacije slane hrane, konzumacija barem dva serviranja voća i tri serviranja povrća dnevno, te ribe jednom do dva puta tjedno kako bi sačuvali svoje zdravlje i mislili na naš planet.

Stručni tim PETICA-igrom do zdravlja

Literatura:

Willett, W., Rockström, J., Loken, B. i sur. (2019) Food in the Anthropocene: the EAT-Lancet Commission on healthy diets from sustainable food systems. Lancet 393: 447– 92.

Europska agencija za okoliš (2015) <https://www.eea.europa.eu/hr/articles/ususret-globalnoj-odrzivosti> Pristupljeno 31.3.2021.

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Promicanje zdrave i održive prehrane u EU-u“ (2019) Službeni list Europske unije 190 (2019/C 190/02).

Podijelite ovaj članak