Zašto probiotike nazivamo “dobrim bakterijama”?

Probiotici su živi mikroorganizmi poznatiji kao “dobre bakterije” za koje je dokazan blagotvoran učinak na ljudsko zdravlje.

Uzimajući u obzir njihovu definiciju, impresivan je broj mikrobnih vrsta koje mogu posjedovati probiotička svojstva. Sojevi Lactobacillus i Bifidobacterium dostupni su za upotrebu kod ljudi.

Široka je paleta prehrambenih proizvoda koji sadrže sojeve probiotika. Najčešće korišteni proizvodi na tržištu su mliječni proizvodi, uključujući fermentirano mlijeko, sir, mlijeko u prahu i jogurte.

Utjecaj na zdravlje

Blagotvorni učinci konzumacije probiotika uključuju poboljšanje zdravlja crijeva, ublažavanje simptoma intolerancije na laktozu i smanjenje rizika od razvoja raznih drugih bolesti.

Probiotici mogu biti korisni u liječenju upalnih crijevnih bolesti, uključujući ulcerozni kolitis i Crohnovu bolest. Etiologija tih bolesti nije u potpunosti razumljiva, ali očito je da su one povezane s kroničnim i ponavljajućim upalama crijeva. Klinička ispitivanja pokazala su da probiotici pridonose postizanju remisije ulceroznog kolitisa.

Pozitivan učinak povezan s primjenom probiotika bilježi se kod prevencije i liječenja upala mokraćnog sustava, kao i upala dišnih puteva.

Također, postoje dokazi da konzumiranje mliječnih proizvoda koji sadrže probiotike pridonosi smanjenju kolesterola u krvi, što može biti od koristi u prevenciji pretilosti, šećerne bolesti, srčano-žilnih bolesti i moždanog udara.

Probiotici u hrani

I dalje su najvažniji izvori probiotičkih bakterija potrošačima upravo mliječni proizvodi, osobito jogurt. Napretkom prehrambene tehnologije i zbog sve veće potražnje širi se asortiman novih proizvoda s poboljšanim svojstvima i većom stabilnošću probiotika u njima.

Kako se proizvodi fermentirana hrana?

Fermentirana hrana proizvodi se rastom i metaboličkom aktivnošću različitih živih mikrobnih kultura. Živi mikroorganizmi koji se koriste za proizvodnju fermentirane hrane, uključujući jogurt, obično dobro preživljavaju u proizvodu tijekom cijelog njegovog trajanja.

Učinak probiotika ovisi, između ostalog, o primijenjenoj dozi.

Rasponi djelatnih koncentracija probiotika su od 106 − 1013 CFU (engl. colony forming units), najčešće 109 − 1011 CFU. Stoga kada kupujete primjerice probiotičke jogurte, svakako provjerite deklaraciju te količinu sadržanih bakterija koja ne bi smjela biti manja od 108/ml.

Ostala hrana bogata živim kulturama mikroorganizama

Fermentirana hrana koja također sadrži žive kulture mikroorganizama uključuje sir, kiseli kupus, kefir, kisele krastavce i kruh od kiselog tijesta.

Određenoj nefermentiranoj hrani poput sokova, smoothieja i formula za dojenčad dodaju se mikroorganizmi u službi probiotika.

Probiotici su također dostupni kao dodaci prehrani (u kapsulama, prašcima i drugim oblicima) koji sadrže širok izbor sojeva i doza. Ti proizvodi često sadrže miješane kulture živih mikroorganizama, a ne pojedinačne sojeve.

Zbog svega navedenog, nema sumnje da ćemo biti svjedoci značajnog porasta uloge probiotika u prehrani i medicini u sljedećem desetljeću.

Stručni tim PETICA – igrom do zdravlja

Podijelite ovaj članak