Djeca koja preskaču obroke i imaju povišeni unos proteina, imaju i više masnog tkiva u tijelu te viši rizik za razvoj dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. Riziku za nastanak ovih bolesti pridonosi i nekontrolirano prehrambeno ponašanje, kao što je brzo jedenje i emocionalno prejedanje, pokazuju rezultati finskog istraživanja provedenog na University of Eastern Finland-u u kojem su sudjelovala djeca u dobi od šest do osam godina.
Ovo istraživanje ispitivalo je prehrambene navike djece i druge prehrambene čimbenike koji mogu utjecati na povećanje udjela masnog tkiva i kardiometaboličkog rizika. Prema rezultatima, više od polovice ispitane djece svakodnevno je preskakalo barem jedan od tri glavna obroka. Međuobroci su se sastojali od visokokaloričnih namirnica i jednostavnih šećera, a unos zasićenih masti, šećera i soli bio je veći od preporučenog.
Autori istraživanja napominju da bi djeca trebala početi redovito konzumirati glavne obroke, a roditelji bi djeci trebali ponuditi uravnotežene obroke i međuobroke. Na jelovniku bi se trebalo nalaziti više ribe umjesto crvenog mesa te voda, svježe cijeđeni sokovi, mlijeko umjesto zaslađenih napitaka.
Stručni tim nutricionista programa PETICA-igrom do zdravlja ukratko je pojasnio zašto je važno imati pet obroka tijekom dana, kako naše navike utječu na zdravlje te zašto se ne preporuča unositi hranu neposredno prije spavanja.
Brojna istraživanja pokazuju kako je pet obroka dnevno optimalno za zdravlje, od kojih su tri glavna, a dva međuobroka. Potrebno je pravilno rasporediti obroke tijekom dana kako bismo našem tijelu osigurali kontinuirani dovod „goriva“ (energije) potrebnog za održavanja pažnje i koncentracije bilo u školi ili na poslu, ali i za izvršavanje brojnih drugih zadataka s kojima se suočavamo tijekom dana. Istraživanja ukazuju na to da preskakanje obroka kod odraslih osoba može pridonijeti razvoju metaboličkog sindroma te inzulinske rezistencije. Povrh toga, studije pokazuju da je preskakanje obroka u djece povezano s lošijim nutritivnim i zdravstvenim statusom te slabijim rezultatima u školi.
Također, mnoga istraživanja povezuju preskakanje doručka s povećanim rizikom od prekomjerne tjelesne mase i pretilosti. Neka od potencijalnih pojašnjenja su da preskakanjem prvog jutarnjeg obroka obično unesemo više kalorija putem obroka koji slijedi zbog unosa veće količine hrane ili se odlučujemo za užine koje su bogate energijom, a niske nutritivne gustoće poput čokoladica, slastica, različitih pekarskih proizvoda i slično. Istraživanja također pokazuju da djeca koja konzumiraju doručak su ujedno tjelesno aktivnija što pridonosi boljoj kontroli tjelesne mase te lakše uče.
Osim preskakanja obroka tijekom dana, ne preporuča se ni unos obilnog obroka neposredno prije spavanja jer nam tijelo tijekom noći nije dovoljno aktivno. Zbog toga ne potrošimo unesene kalorije koje se u konačnici mogu taložiti u našem tijelu u obliku masnog tkiva te suvišnih kilograma. Prema američkoj Food and Drug Administration obroci bogati proteinima i mastima neposredno prije spavanja mogu odgoditi san jer blokiraju otpuštanje serotonina-neurotransmitera odgovornog za opuštanje tijela i spavanje. Nadalje, zbog povećanog sadržaja hrane u želucu može doći do neugodnih pojava poput žgaravice ili bolova u trbuhu. Stoga je preporuka zadnji obrok jesti barem dva sata prije odlaska na spavanje.
