Važnost vitamina D za djecu u vrijeme pandemije

Demografski podaci upućuju da su djeca najmanje ugrožena populacijska skupina u pandemiji COVID-19. U studijama koje su obuhvatile pedijatrijsku populaciju pokazuje se da je u više od 90% djece oboljele od COVID-19 zabilježen asimptomatski, blagi ili umjereni oblik bolesti.

Bez obzira na te spoznaje, polaskom u škole i vrtiće, uz poštivanje svih epidemioloških mjera, svjesni smo povećanja rizika za razvoj brojnih sezonskih infekcija u djece. Stoga je briga o optimalnom imunosnom statusu najmanje što možemo učiniti za svoje dijete.

Opskrba svim vitaminima, mineralima, blagotvornim masnim kiselinama i biljnim spojevima s pozitivnim učincima na imunitet dobra je strategija osiguravanja jakih obrambenih snaga djeteta.

Vitamin D

Među tim nutrijentima posebno se ističe vitamin D. Njegovo je imunomodulatorno djelovanje dospjelo u žarište interesa tijekom posljednjih pola godine.

Vitamin D u tijelu se veže na receptore vitamina D (VDR) koje nalazimo u brojnim tjelesnim stanicama. Uključujući i stanice imunosnog sustava. Aktivacija tih receptora regulira ekspresiju više od 900 gena od kojih su brojni važni za urođeni i stečeni imunitet.

Poznato je i da vitamin D potiče ekspresiju dvaju antimikrobnih peptida. Njih nazivamo katelicidini i beta-defenzini. Oni igraju važnu ulogu u obrani od respiratornih virusnih infekcija.

Vitamin D i djeca

Vitamin D i djeca u posebnoj su vezi. Svi znamo da je temeljna profilaktička mjera koju već cijelo stoljeće zdušno prihvaćaju pedijatri primjena 400 IJ vitamina D tijekom cijele prve godine života kako bismo spriječili rahitis. Ta preporuka dio je naše nacionalne preventivne strategije.

Međutim, unatoč spoznajama da bi dodatna primjena vitamina D mogla biti važna za djecu i nakon navršene prve godine te tijekom cijelog djetinjstva i adolescencije. Nadoknada se u toj dobi uglavnom ne preporučuje i ne vrši.

Učestalost nedostatka vitamina D u dojenčadi i male djece u Europi kreće se od 10 do 30%. To ukazuje da endogena sinteza vitamina D u koži ne može nadomjestiti nedovoljan unos prehranom i dodacima prehrani.

Kada bi trebalo osigurati dodatan unos vitamina D?

Prema preporukama Europskog pedijatrijskog društva za gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu, djeca koja se ne izlažu suncu i provode većinu vremena u zatvorenom smatraju se rizičnom skupinom za nedostatak vitamina D. Nakon prve godine preporučuje im se dnevni unos 600 IJ vitamina D.

Preneseno u naše životne okvire, potrebno je osigurati dodatan unos vitamina D tijekom tmurnijeg i hladnijeg dijela godine koji nam slijedi.

Naime, koncentracija vitamina D tijekom kolovoza i rujna je u optimalnim vrijednostima zbog boravka na suncu, budući da se ovaj vitamin koji ujedno djeluje i kao hormon stvara u koži pod utjecajem sunčevih zraka. 

Pretila djeca su u dodatnom riziku za razvoj nedostatka jer se ovaj vitamin odlaže u višku masnog tkiva. Zbog toga su pretiloj djeci potrebne veće doze vitamina D kako bi postigli poželjnu koncentraciju vitamina D u krvi.

Namirnice koje sadrže vitamin D

U hrani je vitamin D vrlo slabo zastupljen, a tek nekoliko namirnica sadrži značajne količine vitamina D. Stoga je obogaćivanje hrane i primjena dodataka vitamina D od iznimnog značaja za koncentraciju vitamina D u krvi na razini populacije.

Kad je riječ o djeci, optimalna strategija je osiguravanje adekvatne prehrane koja uključuje namirnice bogate vitaminom D uz „dobre masti“, boravak na otvorenom i umjereno izlaganje suncu te dodatna primjena vitamina D. Potrebno je obratiti pažnju na unos namirnica koje prirodno sadrže ili su obogaćene vitaminom D.

Najbogatiji prirodni izvor vitamina D3 u hrani su ulja jetre bakalara i drugih masnih riba. Nadalje, hrana bogata vitaminom D3 obuhvaća ribu (tuna, srdele, skuša, bakalar, haringa, losos), rakove i plodove mora, neke vrste gljiva, kvasac, goveđu jetru i žumanjak jajeta te namirnice koje su dodatno obogaćene vitaminom D poput nekih margarinskih namaza.

Iako malobrojne, postoje namirnice koje sadrže značajne količine vitamina D. Primjerice 100 grama skuše sadrži čak 700 IJ ili 17,5 mcg vitamina D što je dvostruko više od osnovnih dnevnih potreba. 

Stotinu grama sardina iz konzerve osigurat će približno osnovnu dnevno potrebnu količinu vitamina D. 100 grama shiitake gljiva osigurat će približno 50% potreba. Istu količinu, 50% dnevnih potreba osiguravaju i neki obogaćeni margarinski namazi u preporučenoj porciji koja iznosi 25 g.

Suplementacija vitamina D

Trenutno nema konkretnih službenih preporuka vezanih za suplementaciju vitamina D od strane stručnih društava s ciljem prevencije infektivnih bolesti. Međutim, u literaturi postoji velik broj radova koji ukazuju na antiinfektivne učinke vitamina D u djece. Posebice kod gripe, akutnih respiratornih infekcija i upale pluća.

Nadalje, u stručnoj literaturi se žurno objavljuju radovi koji govore o potencijalnoj povezanosti statusa vitamina D u djece te prevenciji i suportivnoj terapiji infekcije virusom SARS-CoV-2.

Ostatak teksta pročitajte na sljedećem LINKU.

Autor: Prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender, klinički nutricionist na Odjelu za kliničku prehranu KBC-a Zagreb, profesorica u naslovnom zvanju na Prehrambeno – biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Tekst je preuzet s portala Vitamini.hr.

Podijelite ovaj članak