Nordijska prehrana – moćan alat u prevenciji pretilosti?

Nepravilni prehrambeni obrasci i tjelesno neaktivan način života rezultirali su značajnim porastom prekomjerne tjelesne mase i pretilosti u odraslih, ali i djece diljem svijeta. U posljednjih nekoliko desetljeća uočeni su povoljni učinci određenih načina prehrane na smanjenje razvoja nezaraznih kroničnih bolesti, na dugovječnost i zdravo starenje. Rezultati studija pokazali su kako je prehrana temeljena na namirnicama biljnog porijekla povezana sa smanjenim rizikom razvoja i učestalošću kroničnih nezaraznih bolesti poput pretilosti, srčano-žilnih bolesti, šećerne bolesti tipa 2, neurodegenerativnih poremećaja, nekih vrsta karcinoma i metaboličkog sindroma.

Važne terapijske strategije u prevenciji i liječenju metaboličkog sindroma

Metabolički sindrom skupina je metaboličkih čimbenika rizika koju karakteriziraju abdominalna pretilost, povišene vrijednosti lipida u krvi, niska razina HDL kolesterola, povišeni krvni tlak te poremećen metabolizam glukoze. Uvođenje promjena u načinu života, posebice u prehrambenim navikama, jedna je od važnih terapijskih strategija za liječenje i upravljanje metaboličkim sindromom. U tom smislu, u posljednjem desetljeću sve veće zanimanje znanstvenika izaziva tzv. nordijska prehrana.

Što je zapravo nordijska prehrana?

Nordijsku prehranu razvili su znanstvenici, nutricionisti i kuhari kako bi pokušali riješiti problem sve veće učestalosti prekomjerne tjelesne mase i pretilosti u populaciji, kao i neodrživih poljoprivrednih sustava u nordijskim zemljama. Ovaj način prehrane dijeli mnoga obilježja s mediteranskom prehranom, ali obuhvaća tradicionalnu hranu porijeklom iz Danske, Finske, Islanda, Norveške i Švedske.

Osnovne komponente nordijske prehrane uključuju cjelovite žitarice (ječam, zob i raž), povrće (kupus, gomoljasto i korjenasto povrće), mahunarke (uglavnom grah i grašak), voće, orašaste plodove i sjemenke te ribu (haringa, skuša i losos). Značajna je razlika u odnosu na mediteransku prehranu konzumacija ulja uljane repice umjesto maslinovog ulja. Ulje uljane repice bogato je α-linolenskom kiselinom, vrstom višestruko nezasićenih omega-3 masnih kiselina.

Nordijsku prehranu također karakterizira umjerena konzumacija mliječnih proizvoda i jaja, kao i nizak unos rafiniranih namirnica, slatkiša, zaslađenih pića, namirnica bogatih solju i crvenog mesa. Nadalje, nordijska prehrana pretežno je biljna i uključuje namirnice lokalnog porijekla, što osigurava ekološki prihvatljiviju proizvodnju sa smanjenom količinom otpada. Neke od smjernica nordijske prehrane uključuju konzumaciju organske, domaće i sezonske hrane te izbjegavanje prehrambenih aditiva.

Utjecaj nordijske prehrane na zdravlje

Nordijskom prehranom mogu se smanjiti rizični čimbenici za razvoj srčano-žilnih bolesti i šećerne bolesti tipa 2. Rezultati istraživanja pokazali su kako je u osoba s povišenom razinom kolesterola pridržavanje nordijske prehrane poboljšalo lipidni profil u krvi i osjetljivost na inzulin, uz smanjenje razine krvnog tlaka. U ispitanika s metaboličkim sindromom, pridržavanje nordijske prehrane poboljšalo je lipidni profil u krvi i smanjilo upalne procese u organizmu. Također, u tih ispitanika zabilježeno je smanjenje razine krvnog tlaka. Uz to, pridržavanje nordijske prehrane rezultiralo je gubitkom tjelesne mase kod pretilih muškaraca i žena, a uočena je i obrnuta povezanost s rizikom od razvoja šećerna bolest tipa 2.

Važnost kvalitete prehrane, a ne ukupnog energetskog unosa

U prevenciji i upravljanju metaboličkim sindromom, većina znanstvenih dokaza ne naglašava važnost ukupnog energetskog unosa, nego kvalitete prehrane. Zaključno, pridržavanje nordijskog načina prehrane moglo bi poslužiti kao moćan alat u prevenciji pretilosti te metaboličkog sindroma, kao i ostalih nezaraznih kroničnih bolesti.

Stručni tim PETICA-igrom do zdravlja

Podijelite ovaj članak