Prehrana bogata visokoprerađenom, visokomasnom i prženom hranom, zaslađenim pićima, slatkišima i slasticama popularno je nazvana „zapadnjačkom“ prehranom. Takva prehrana je bogata životinjskim mastima i jednostavnim šećerima – fruktozom te glukozom. Jedan od uzroka povećanja incidencije pretilosti je upravo porast konzumacije namirnica koje su karakteristične za ovaj tip prehrane. Pretile osobe nerijetko razvijaju zdravstvene komplikacije i bolesti različitih organskih sustava. Trudnice čija se prehrana može okarakterizirati kao „zapadnjačka“, nerijetko su u povećanom riziku od kroničnih nezaraznih bolesti. Postavlja se pitanje, ima li takva prehrana trudnica negativan utjecaj na njihovu djecu? Istraživači s University of South Australia istražili su postoji li poveznica između visokomasne i fruktozom bogate prehrane trudnica te razvoja srčanožilnih bolesti i šećerne bolesti tipa 2 kod njihove djece.
Što kažu rezultati istraživanja?
Istraživanje je provedeno na gravidnim animalnim modelima iz porodice majmuna. Dio ženki hranjen je visokomasnom i energijski bogatom hranom s neograničenim pristupom napitku bogatim fruktozom, a drugi dio ženki je imao uravnoteženu prehranu. Analizirani su uzorci tkiva uzorkovani iz fetusa. Otkriveno je kako konzumacija visokomasne i fruktozom bogate hrane tijekom trudnoće, što je glavna odlika „zapadnjačke“ prehrane, povećava vjerojatnost od razvoja inzulinske rezistencije, šećerne bolesti tipa 2 i srčanožilnih bolesti u djece kasnije tijekom života.
Istraživači su otkrili kako takav tip prehrane snižava koncentraciju jednog od hormona štitnjače, trijodotironina (T3 hormon). Jedna od funkcija T3 hormona je signalizacija srcu fetusa da se počne pripremati za život izvan majčine utrobe. U odsustvu ovog važnog signala, srce se počinje neispravno razvijati. Pri rođenju djeca imaju maksimalan broj stanica srčanog mišića, koje se ne mogu povećati ili regenerirati tijekom života radi čega ne postoji mogućnost njihova popravka uslijed bilo kakvih zadobivenih oštećenja. Ako se srčani mišić nepravilno razvije još u majčinoj utrobi, negativne posljedice perzistiraju tijekom cijelog života. Starenjem srca, koje započinje u adolescenciji, nepravilno razvijenom srcu dodatno se narušava kvaliteta rada.
Prehrana bogata mastima i fruktozom može ujedno izmijeniti molekularne puteve uključene u signalizaciju inzulinom te ulazak glukoze u stanice. Posljedica toga je razvoj inzulinske rezistencije koja u odrasloj dobi dovodi i do razvoja šećerne bolesti tipa 2.
Zbog svega navedenog, prehrana trudnica trebala bi biti umjerena, raznolika i uravnotežena. Ona treba osigurati adekvatan unos proteina, ugljikohidrata i masti. Proteini su najvažniji gradivni elementi potrebni u stvaranju stanica fetusa. Kvalitetnim izvorima proteina smatraju se krto meso, mahunarke, mliječni fermentirani proizvodi te jaja. Ugljikohidrati bi trebali biti složeni, a takvi se nalaze u cjelovitim žitaricama, voću, povrću ili mahunarkama. Glavninu unosa masti trebale bi sačinjavati nezasićene masne kiseline koje se nalaze u biljnim uljima i orašastim plodovima. Riba je također izvor proteina i nezasićenih masnih kiselina, ali trudnice trebaju pripaziti na njen unos zbog žive koja je u njoj prisutna. Vitamini i mineralne tvari nužni su za odvijanje svih procesa uključenih u rast i razvoj fetusa. Različite namirnice bogate su različitim vitaminima i mineralnim tvarima što ponovno ukazuje na važnost raznolike prehrane kako bi oni svi bili osigurani.
