Koliko se mediteranske zemlje doista hrane mediteranski?

Mediteranska prehrana polako odlazi u zaborav kada govorimo o djeci s područja mediteranske regije kao što je Grčka, Španjolska, Italija i Hrvatska.

Prema istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije (eng. World Health Organization, WHO) djeca u Švedskoj češće konzumiraju ribu, maslinovo ulje i rajčice od one u južnoj Europi!

Mediteranska prehrana

Podsjetimo, tipična mediteranska prehrana karakterizirana je upotrebom maslinovog ulja kao osnovnog izvora masnoće, plave ribe bogate esencijalnim masnim kiselinama, svježim povrćem i voćem te visokovrijednim proteinima sira, jogurta i bijelog mesa peradi.

Nasuprot tome, “zapadnjačka” prehrana je prehrana koju u velikoj mjeri čine zasićene masti, rafinirani šećeri, bogata je natrijem, a siromašna kalijem. Unos svježeg voća i povrća je nizak dok je unos crvenog mesa, mliječnih proizvoda i procesirane hrane vrlo visok. Takva prehrana sve više izmjenjuje i zamjenjuje tradicionalnu mediteransku prehranu.

Sve više pretile djece

Podaci WHO-a svjedoče kako djeca na jugu Europe konzumiraju malo voća i povrća, dok u svoj organizam unose velike količine gaziranih i slatkih pića, soli, šećera i masti te se nedovoljno bave tjelesnom aktivnošću.

Na Cipru je tako zabilježen podatak koji govori da je čak 43% dječaka i djevojčica u dobi od devet godina prekomjerne tjelesne mase ili pretilo. Grčka, Španjolska i Italija također imaju visoke stope od preko 40%. Istraživanjem se za Hrvatsku utvrdilo da 35% djece u toj dobi ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, što hrvatsku djecu čini petom najdebljom u Europi.

Zemlje s najnižim stupnjem pretilosti djece su Tadžikistan, Turkmenistan i Kazahstan. Francuska, Norveška, Irska, Latvija i Danska također bilježe niže stope pretilosti u odnosu na mediteranske zemlje.

Mediteranska prehrana ne odnosi se samo na hranu koju konzumirate, već na stil života i uživanje u vremenu s obitelji i prijateljima.

Koje su prednosti mediteranske prehrane za djecu?

1. Voće i povrće

Mediteranska prehrana se temelji na voću i povrću. Ovaj pristup osigurava da obroci uključuju važne vitamine i minerale potrebne za održavanje snažnog i zdravog tijela.

Hranjive tvari u voću i povrću neophodne su za pravilan rast i razvoj, posebno za djecu. Nedovoljni unos vitamina i minerala može utjecati na poremećaje u koncentraciji, poremećaje spavanja što posljedično dovodi do osjećaja razdražljivosti i tromosti.

2. Cjelovite žitarice

Cjelovite žitarice odličan su izvor prehrambenih vlakana. Vlakna imaju brojne uloge u našem organizmu, uključujući:

  • pomažu da se duže osjećate sitima
  • pomažu u održavanju idealne tjelesne mase
  • smanjenje kolesterola u krvi i manji rizik od razvoja srčanih bolesti

3. Vrijedne masti

Zdravije vrste masti, poput jednostrukih i višestruko nezasićenih masti kao što su omega-3 masne kiseline, pomažu u apsorpciji vitamina topivim u mastima koje djeca trebaju za pravilan rast i razvoj. Dobri izvori zdravijih vrsta masti uključuju:

  • maslinovo ulje
  • chia sjemenke
  • jaja
  • plavu ribu poput lososa
  • lan
  • orašasto voće

4. Jedite više morskih plodova

Mnogo je zdravstvenih blagodati jedenja ribe i plodova mora.

Riba sadrži visokokvalitetne i lako probavljive proteine te druge važne hranjive sastojke, poput vitamina D, joda i omega-3 masnih kiselina.

Također, smatra se da plodovi mora mogu poboljšati zdravlje srca, zdravlje mozga i vid.

5. Mliječni proizvodi

Mliječni proizvodi važni su za djetetov rast i pravilan razvoj.  Mnogo popularnih dijeta eliminira mliječne proizvode, ali vrlo je važno da djeca jedu mliječne proizvode i piju mlijeko kako bi u svoj organizam unijeli dovoljne količine kalcija koje im tijelo treba.

Naš je savjet da hrani ne pridajete epitete poput “dobre” ili “loše” hrane. Umjesto toga, svojoj djeci objasnite zašto je pojedina namirnica dobra za njihovo zdravlje, kao i iskustvo pripreme hrane. Način na koji ćete hranu prezentirati te uživati u njoj učinite pozitivnim i zabavnim iskustvom za cijelu obitelj.

Mediteranska prehrana predstavlja održiv pristup kojim se teži stvaranju zdravijih prehrambenih obrazaca i zdravijem življenju. Potiče pozitivne promjene, poput konzumacije više voća i povrća. Ovaj pristup prehrani može pomoći djeci u rastu i zadovoljavanju njihovih prehrambenih potreba.

Mediteranska prehrana ne odnosi se samo na hranu koju konzumirate, već na zdravije životne navike te kulturi zajedničkih obroka, kao i uživanju u hrani koju unosimo u tijelo.

Počevši od vlastite obitelji i doma, ali uz pomoć edukacije i javnozdravstvenih akcija treba približiti obrazac pravilne prehrane i poticati da roditelji o vlastitom zdravlju, ali i zdravlju svoje djece, razmišljaju već od njihove najranije dobi.

Stručni tim PETICA – igrom do zdravlja


Podijelite ovaj članak