Upravljanje tjelesnom masom, razinom krvnog tlaka i kolesterola u djece moglo bi pomoći u zaštiti moždanih funkcija kasnije u životu, prema rezultatima novog istraživanja.
Poznato je kako su oštećenja moždanih funkcija povezana s čimbenicima kardiovaskularnog rizika kao što su visoki krvni tlak, pretilost, dijabetes tipa 2, pušenje, tjelesna neaktivnost i nekvalitetna prehrana. Mnoge bolesti koje uzrokuju oštećenja moždanih funkcija, poput Alzheimerove bolesti, započinju prije nego nastupe uočljivi simptomi. Zato je utvrđivanje povezanosti između pretilosti u djetinjstvu i drugih čimbenika kardiovaskularnog rizika važno za kognitivno zdravlje. Znanstvenici su primijetili kako trenutno ne postoje lijekovi za glavne uzroke demencije, pa je važno naučiti koliko rano u životu čimbenici kardiovaskularnog rizika mogu utjecati na funkcije mozga.
Znanstvenici iz Finske su 31 godinu pratili čimbenike kardiovaskularnog rizika od djetinjstva do odrasle dobi. Približno 3 600 nasumično odabranih dječaka i djevojčica u dobi od 3 do 18 godina bilo je podvrgnuto početnim kliničkim pregledima. Više od 2 000 ispitanika u dobi od 34 do 49 godina bilo je podvrgnuto računalnom testiranju kognitivnih funkcija 31 godinu kasnije. Testom se mjerila funkcija četiriju različitih kognitivnih domena: epizodnog pamćenja i asocijativnog učenja, kratkotrajnog radnog pamćenja, vremena reakcije i kretanja te vizualne obrade i trajanja pozornosti.
Istraživači su otkrili kako su razina sistoličkog krvnog tlaka, ukupnog i LDL-kolesterola u krvi te indeks tjelesne mase od djetinjstva do srednje dobi bili povezani s funkcijom mozga u srednjoj dobi. Naime, povišena razina sistoličkog krvnog tlaka ili ukupnog i LDL-kolesterola u krvi bila je povezana s lošijim pamćenjem i učenjem do srednje dobi, u usporedbi s nižim vrijednostima. Nadalje, pretilost od djetinjstva do odrasle dobi bila je povezana s manjom brzinom obrade vizualnih informacija i održavanjem pozornosti.
Prisutnost svih triju čimbenika kardiovaskularnog rizika bila je povezana s lošijim pamćenjem i asocijativnim učenjem, lošijom vizualnom obradom informacija, smanjenim rasponom pozornosti te sporijom reakcijom i vremenom kretanja.
Ovi su rezultati dobiveni opažanjem, stoga je potrebno provesti više studija kako bi se utvrdilo postoje li određena razdoblja u djetinjstvu i adolescenciji kada čimbenici kardiovaskularnog rizika osobito utječu na zdravlje mozga. Djeca koja su izložena nepovoljnim čimbenicima kardiovaskularnog rizika mogla bi imati koristi od rane intervencije i promjene načina života, zaključuju stručnjaci.
Stručni tim PETICA-igrom do zdravlja
Izvor: American Heart Association
