Stručnjaci već dugo ističu zdravstvene prednosti mediteranskog načina prehrane. Brojna istraživanja povezuju ovu prehranu sa smanjenim rizikom od srčano-žilnih bolesti, dijabetesa tipa 2, različitih malignih bolesti te opće smrtnosti, a sada su znanstvenici otkrili da djeca koja su na mediteranskoj prehrani, imaju manju mogućnost da će biti prekomjerne tjelesne mase ili pretila.
Mediteransku prehranu odlikuju namirnice biljnog porijekla (cjelovite žitarice, voće, povrće, orašasti plodovi), glavni izvori proteina čine riba, perad te mahunarke dok se crveno meso, mlijeko te mliječni proizvodi konzumiraju povremeno. Za svaki obrok karakteristična je uporaba maslinovog ulja te se obično uz ručak ili večeru unosi čaša crnog vina bogata antioksidansima. Industrijski procesirane namirnice, koje sadrže zasićene masne kiseline i jednostavne šećere (keksi, bomboni, grickalice), gotovo da nisu bile zastupljene u tipičnoj mediteranskoj prehrani koja je prvi puta prepoznata u Grčkoj 1950-ih godina. Uz ovakvu prehranu naglašava se važnost tjelesne aktivnosti i zajedničkih obiteljskih obroka.
Dr. Gianluca Tognon sa Sveučilišta Gothenburg u Švedskoj vodio je istraživanje koje je obuhvatilo podatke iz osam europskih zemalja: Švedske, Njemačke, Španjolske, Italije, Cipra, Belgije, Estonije i Mađarske.
Kako bi proučili kakav je utjecaj mediteranske prehrane na zdravlje djece, istraživači su roditeljima dali poseban upitnik u kojem su bila pitanja o tome koliko često djeca konzumiraju 43 namirnice. Kod djece iz svih osam zemalja, izmjerili su tjelesnu masu, visinu, opseg struka i postotak tjelesne masti te razgovorali s njihovim roditeljima. Kreirali su i poseban sustav ocjenjivanja, u kojem su davali bodove za unos namirnice iz svake prehrambene skupine mediteranske prehrane, što uključuje voće, povrće, orašaste plodove, ribu i žitarice. Bodove su davali i za nizak unos namirnica koje bismo trebali umjereno konzumirati, kao što je crveno meso.
Od svih osam europskih zemalja, mediteranska prehrana najviše je zastupljena kod djece u Švedskoj, a najmanje na Cipru, što je iznenađujuće. Rezultati su pokazali da djeca koja više konzumiraju mediteransku prehranu, imaju 15% manje šanse da će biti prekomjerne mase ili pretila, i 10 do 15% manje šanse da će imati viši indeks tjelesne mase (BMI), opsega struka i udjela tjelesne masti.
Voditelj ovoga zanimljivog istraživanja ukazao je kako mediteranska prehrana više nije specifična samo za mediteranske zemlje. Nadalje, dr. Tognon smatra kako bi s obzirom na potencijalne povoljne učinke u prevenciji pretilosti ovaj način prehrane trebao biti dio strategije u prevenciji pretilosti u zemljama Europske unije, a promocija ovog načina prehrane trebala biti intenzivnija u onim zemljama u kojima je manje zastupljena.
Voditeljica javnozdravstvenog projekta „PETICA – igrom do zdravlja“, Sara Cobal, mag.nutr. osvrnula se na nanovije znanstvene spoznaje: „Mediteranska prehrana, kao i utjecaj takvog načina prehrane na zdravlje, jedan je od najistraživanijih segmenata nutricionizma već šezdeset godina. Ujedno predstavlja i način življenja kojeg odlikuje umjerenost, raznolikost, uživanje u sezonskim i lokalno uzgojenim namirnicama kao i u samoj konzumaciji hrane, uz aktivniju, manje sjedilačku, svakodnevnicu. Ovakav tip prehrane mnogo je više od obrasca unosa hrane što potvrđuje činjenica da je UNESCO svrstao “Mediteransku prehranu” na popis svjetske nematerijalne kulturne baštine kao još jedno dobro Republike Hrvatske“.
