Djetinjstvo i adolescencija ključna su razdoblja života za kognitivni i mentalni razvoj tijekom kojih se odvijaju opsežne promjene u strukturama i funkcijama mozga. Zanimljivo je istaknuti da kod čak 25-30% mladih dolazi do narušavanja mentalnog zdravlja tijekom adolescencije, a trećina ih je u riziku od razvoja kliničke depresije. Narušeno mentalno zdravlje povezano je i s lošijim pamćenjem zbog čega adolescenti mogu imati poteškoće u učenju. Pritom je važno otkriti čimbenike povezane s održavanjem dobrog mentalnog zdravlja i pamćenja kako bi se prevenirala pojava eventualnih mentalnih bolesti i poteškoća u pamćenju. Poznato je kako je tjelesni fitnes važan čimbenik općeg dobrog zdravlja djece i odraslih, no postavlja se pitanje utječe li njegova razina tijekom djetinjstva na mentalno zdravlje i pamćenje u adolescenciji?
Dosadašnja istraživanja koja su se bavila tim pitanjem pokazala su kako dobar kardiorespiratorni, motorički i mišićni fitnes pozitivno utječu na pamćenje djece i adolescenata, no nisu uključivala praćenje tjelesnog fitnesa kroz dulje vremensko razdoblje te je većina bila usmjerena isključivo na kardiorespiratorni fitnes.
Finsko istraživanje provedeno na više od 200 djece, u dobi od šest do devet godina, koja su praćena tijekom osam godina, bavilo se pitanjem povezanosti tjelesnog fitnesa tijekom djetinjstva i mentalnog zdravlja u adolescenciji. Kardiorespiratorni, motorički i mišićni fitnes određivani su: na početku praćenja, nakon dvije i osam godina od početka praćenja. Mentalno zdravlje i pamćenje ispitivani su na početku praćenja i nakon osam godina rješavanjem standardnih progresivnih matrica i „Cogstate battery“ testa. Istraživanje je pokazalo kako je veći prosječan motorički fitnes tijekom osam godina praćenja povezan s boljim pamćenjem te da je, zajedno s većim prosječnim kardiorespiratornim fitnesom, također povezan sa smanjenim osjećajem stresa i simptomima depresije. Suprotno prijašnjim spoznajama, nije uočena povezanost kardiorespiratornog i mišićnog fitnesa s pamćenjem. Navedeno ukazuje da mišićni fitnes možda nije najvažnija komponenta ukupnog tjelesnog fitnesa u kontekstu utjecaja na pamćenje.
Rezultati istraživanja ukazuju da redovito bavljenje tjelesnom aktivnošću od rane dobi i poboljšanje tjelesnog fitnesa kroz djetinjstvo može biti dobra strategija za ublažavanje eventualnih mentalnih poteškoća u adolescenciji. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da djeca i adolescenti u dobi između 5 i 17 godina dnevno imaju najmanje 60 minuta umjereno do visoko intenzivne tjelesne aktivnosti i tri puta tjedno vježbe za jačanje mišića i kostiju.
