Ugljikohidrate dijelimo na jednostavne i složene. Najčešće spominjani šećeri u ljudskoj prehrani, koji ujedno pripadaju skupini jednostavnih ugljikohidrata, su glukoza, fruktoza, galaktoza, maltoza, saharoza i laktoza. Ovisno o njihovoj strukturi razlikuje se stupanj slatkoće koji pružaju pri dodiru s okusnim pupoljcima. Škrob i prehrambena vlakna ubrajamo u skupinu složenih ugljikohidrata.
Šećeri su prirodno prisutni u hrani poput voća, povrća, žitarica i mahunarki odnosno u namirnicama biljnog porijekla. Šećer još od davnine predstavlja jedan od važnih konzervansa, te je već postao sastavni dio procesa proizvodnje prehrambenih proizvoda. Danas, gotovo većina procesiranih proizvoda sadrži dodani šećer, najčešće saharozu, koja se dodaje tijekom procesa proizvodnje. Saharoza je među općom populacijom poznata kao stolni šećer, odnosno šećer trske i repe.
Šećeri predstavljaju glavni izvor energije za stanice radi čega su nužni za održavanje života. Hrana koja je bogata prirodnim šećerima ujedno sadrži i brojne vitamine i minerale ključne za očuvanje zdravlja. S druge strane, hrana bogata dodanim šećerima nosi potencijalne rizike za zdravlje. Najprije takva hrana je uglavnom energetski bogata, a nutritivno siromašna. Visok unos šećera putem hrane rezultira i povećanim energetskim unosom, a nepotrošena količina energije skladišti se u organizmu u obliku masnog tkiva, što može dovesti do pretilosti. Prevelika konzumacija šećera višestruko loše djeluje na zdravstveni status, odnosno može narušiti oralno zdravlje te pridonijeti razvoju pretilosti, dijabetesa tipa 2 i srčano-žilnih bolesti.
Svjetska zdravstvena organizacija (eng. World Health Organization, WHO) je u ožujku prošle godine objavila smjernice u kojem ističe kako bi odrasle osobe i djeca trebali ograničiti dnevni unos jednostavnih šećera na 5% ukupnog energetskog unosa. Jedna čajna žličica šećera iznosi 4 g, a navedeno ograničenje od 5% energetskog unosa iznosilo bi otprilike šest čajnih žličica šećera dnevno. Navedena količina odnosi se samo na dodani šećer u procesu proizvodnje hrane, ali ne i na prirodno prisutne šećere u primjerice voću, povrću i žitaricama.
Jesmo li uistinu svjesni koliko se šećera nalazi u hrani i napitcima koje svakodnevno konzumiramo? Svaki prehrambeni proizvod uvezen ili proizveden u Republici Hrvatskoj mora obavezno sadržavati deklaraciju. Praćenje i poznavanje deklaracija koje se nalaze na svakom proizvodu pomoći će u kontroli svakodnevnog unosa šećera. Na taj način moguće je očuvati zdravlje od štetnog djelovanja prevelikih količina unesenog šećera.
Mliječna čokoladna pločica od 44 g sadrži otprilike šest čajnih žličica dodanog šećera, dok primjerice jedna limenka gaziranog napitka u prosijeku sadrži osam žličica dodanog šećera. S druge strane, čaša svježe cijeđenog soka od naranče sadrži otprilike osam puta manje šećera u odnosu na gazirane napitke.
Šećer je vrlo često skriven i u mješavini žitarica za doručak. Ovisno o vrsti žitarica i proizvođaču, 100 g žitarica za doručak može sadržavati između jedne do 14 žličica dodanog šećera. Ovaj visoki udio šećera odnosi se na različite gotove mješavine žitarica, ali važno je naglasiti da primjerice zasebno pakirane zobene pahuljice ne sadrže dodane šećere, već samo one koje su prirodno prisutni. Čitanjem deklaracija pobliže ćete se upoznati s proizvodom, pri čemu je važno usmjeriti pažnju na količinu dodanog šećera. Preporuča se odabir cjelovitih žitarica koje imaju do 30 g šećera na 100 g proizvoda. Kada govorimo o voću i povrću, količina sadržanog šećera je manja te je prirodno prisutan. Primjerice 100 g banana sadrži 3 žličice, ananasa 2,5 žličice, borovnice 1,7 žličica te rajčice 0,7 žličica šećera.
Ugljikohidrati su važni za održavanje života svake stanice posebno stanica mozga te ih nikako ne bi trebalo eliminirati iz prehrane. Važno je pažnju usmjeriti na složene šećere prirodno prisutne u hrani pri čemu prehrana treba biti bogata voćem, povrćem i žitaricama, uz smanjeni unos procesirane hrane. S obzirom da je nemoguće u potpunosti iz prehrane izbaciti procesiranu hranu pri planiranju prehrane mogu nam pomoći nutritivne deklaracije. Usmjerite svoju pažnju na deklaracije, posebno na sadržaj dodanog šećera, prilikom sljedeće kupovine. S vremenom ćete usvojiti koje namirnice jesti umjereno u cilju očuvanja zdravlja.
Stručni tim PETICA-igrom do zdravlja
Literaturni izvor: http://www.medicalnewstoday.com/articles/262978.php
