Crijevnu mikrobiotu čine svi mikroorganizmi u probavnom sustavu čovjeka. Glavna karakteristika mikrobiote jest da je specifična za svakog čovjeka, baš poput otiska prsta. Sastoji se od 10 do 100 trilijuna mikroorganizama što je deset puta više od ukupnog broja tjelesnih stanica čovjeka. Nadalje, genski materijal crijevne mikrobiote obuhvaća 100 do 150 puta više gena u odnosu na genom čovjeka. S obzirom na veliki genetski i metabolički potencijal, mikrobiota sudjeluje u brojnim funkcijama našeg organizma.
Prehrana je ključna za očuvanje zdravlja probavnog sustava, s obzirom da hrana koju jedemo ujedno hrani i mikroorganizme u našim crijevima, te na taj način utječemo na raznolikost i sastav crijevne mikrobiote. Ako se ravnoteža poremeti, može doći do razvoja različitih metaboličkih i imunoloških poremećaja. Brojni utjecaji poput nepravilne prehrane, stresa, starenja te upotrebe antibiotika mogu uništiti dobre bakterije crijevne mikrobiote te tako narušiti ravnotežu. Također, ubrzani način života može nepovoljno utjecati na našu crijevnu mikrofloru, te se stoga potiče upotreba probiotičkih kultura u obliku mliječnih proizvoda ili oralnih pripravaka. Probiotici su živi mikroorganizmi, inače prirodno prisutni u probavnom sustavu čovjeka, koji uneseni u dovoljnim količinama blagotvorno djeluju na zdravlje probavnog sustava. Najčešće se koriste bakterije mliječne kiseline iz roda Bifidobacterium i Lactobacillus.
Probiotici povoljno utječu na zdravlje čovjeka kroz različite mehanizme. Probiotičke kulture bakterija mliječne kiseline proizvode mliječnu kiselinu koja dovodi do sniženja pH vrijednosti u crijevima. Niski pH ne pogoduje razvoju štetnih bakterije, te se tako održava ravnoteža crijevne mikrobiote. Također, probiotičke bakterije natječu se za mjesta vezanja na crijevnoj sluznici s patogenim („lošim“) mikroorganizmima te tako sprječavaju njihovu kolonizaciju. Probiotičke bakterije imaju sposobnost pokretanja protuupalnog odgovora te tako stimuliraju imunološki sustav u borbi protiv patogena.
Antibiotici su nužni u liječenju infekcija uzrokovanih bakterijama, međutim, primjena širokog spektra antibiotika može narušiti sastav i gustoću crijevne mikrobiote. Antibiotici onemogućavaju razvoj štetnih bakterija uzročnika infekcije, ali ujedno uništavaju i poželjne bakterijske vrste u probavnom sustavu. Česta nuspojava tijekom korištenja antibiotika su proljevaste stolice kao posljedica narušene ravnoteže crijevne mikrobiote. Dosadašnjim istraživanjima utvrđeno je kako probiotici pomažu smanjiti vrijeme trajanja proljeva. Probiotike je poželjno unositi u razmaku od dva sata nakon unosa antibiotika tijekom trajanja terapije.
Brojne studije promatrale su utjecaj probiotika na redukciju proljeva uzrokovanog bakterijom Clostridium difficile. U 23 istraživanja bilo je uključeno ukupno 4,213 odraslih osoba i djece. Upotreba probiotika u kombinaciji s antibioticima smanjila je pojavu proljeva kod oboljelih za 64%. Voditelj istraživanja dr. sc. Bradley Johnston s Research Institute u Torontu, istaknuo je kako konzumacija probiotika, zajedno s antibioticima, predstavlja siguran način za prevenciju proljeva kod djece s infekcijom uzrokovanom s Clostridium difficile.
S obzirom na veliki metabolički i genetički potencijal crijevne mikrobiote, potrebna su još brojna istraživanja, kako bi se utvrdili točni mehanizmi djelovanja mikrooganizama i njihov utjecaj na organizam čovjeka. Međutim, ono što je sigurno, jest da crijevnu mikrobiotu trebamo njegovati te pokušati smanjiti štetne utjecaje koji mogu narušiti njenu ravnotežu.
Stručni tim PETICA-igrom do zdravlja
Literaturni izvor: https://www.sciencedaily.com/releases/2013/05/130530192404.htm
