Neupitno je kako je pravilna i uravnotežena prehrana nužna za očuvanje zdravlja. Međutim, mnogima je glavni argument kako je pravilna prehrana skupa i stoga nedostižna. Činjenica da dosada nisu napravljena opsežnija istraživanja koja bi potvrdila teoriju da je „zdrava“ prehrana skuplja, potaknula je skupinu znanstvenika sa Zavoda za epidemiologiju s prestižnog Harvard School of Public Health, da se posvete toj problematici.
Kako bi riješili ovo pitanje, proveli su meta-analizu 27 postojećih studija iz 10 razvijenih zemalja, koje su sadržavale podatke o cijeni zdravih i nezdravih namirnica. Razliku u cijeni procijenili su po jedinici serviranja za određene namrinice te na razini jelovnika čija je energetska vrijednost iznosila 2000 kcal. Prema United States Department of Agriculture 2000 kcal je prosječni dnevni energetski unos te su tu vrijednost uzeli kao referentnu prilikom izračuna cijena.
Rezultati analize pokazali su kako pravilniji način prehrane koji uključuje prehranu bogatu voćem, povrćem, orašastim plodovima je cjenovno skuplji u odnosu na prehranu bogatu primjerice suhomesnatim proizvodima i mesnim prerađevinama, rafiniranim žitaricama, konzerviranim, gotovim proizvodima, zaslađenim napitcima i slično. U prosjeku će po danu „zdrava“ prehrana koštati 1.5$ odnosno 10,06 HRK više u odnosu na „nezdravu“ prehranu. Znanstvenici objašnjavaju kako su navedeni rezultati posljedica globalne politike koja omogućava nisku cijenu proizvodnje procesirane hrane.
Poznato je kako nepravilna prehrana pridonosi razvoju pretilosti, a posljedično i kroničnih nezaraznih bolesti. Ako uzmemo u obzir da je razlika u cijeni 1.5$ na dan, to znači da na godišnjoj razini imamo trošak od 550$, odnosno 3689,4HRK, više ako se pravilnije hranimo. Usporedimo li to s troškovima liječenja, možemo zaključiti kako pravilna prehrani u konačnici nije skuplja u odnosu na nepravilnu prehranu. Pravilnom prehranom možemo očuvati naše zdravlje, koje nema cijenu, stoga treba pomno razmisliti isplati li se štedjeti na „zdravijoj“ hrani.
Navedeni rezultati promatrani su u kontekstu Sjedinjenih Američkih Država, međutim, u Hrvatskoj je prisutan sličan trend. Cijena svježeg voća i povrća, mesa i ribe viša je u odnosu na cijenu procesiranih proizvoda. S druge strane, povećan broj restorana brze hrane ili primjerice pekarnica, rezultira sve većom konzumacijom takvih proizvoda. Pritom se često zanemaruje činjenica da takva hrana možda pruža sitost, ali ne zadovoljava i nutritivne potrebe našeg tijela.
Promišljenom kupovinom i planiranjem prehrane moguće je usmjeriti novac na nutritivno uravnotežene obroke. Primjerice jaja, mahunarke, žitarice, neke vrste ribe su cjenovno prihvatljive, a nutritivno bogate namirnice. Situaciju je važno pogledati s više aspekata te nikako ne bi trebali zaboraviti krajnji cilj, a to je očuvanje zdravlja.
Stručni tim PETICA-igrom do zdravlja
Literaturni izvor: https://www.sciencedaily.com/releases/2013/12/131205171705.htm
