Smatra se kako emocionalni kontekst u kojem se objeduje utječe na obrasce prehrane, a rezultati studija pokazali su kako negativne emocije potiču pretjerani unos energije i lošiju kvalitetu prehrane.
Raspored obroka i unos hrane
Rezultati istraživačkog znanstvenog članka objavljenog u časopisu Journal of Nutrition Education and Behavior pokazuju kako su izbori nezdrave hrane u djece, posebno tijekom vikenda, povezani s emocijama. Vjerojatnije je kako će djeca konzumirati nezdravu hranu vikendom kada su obroci manje strukturirani, navode znanstvenici.
Ovo je istraživanje obuhvatilo 195 etnički raznolike djece koja trenutno pohađaju treći, četvrti, peti ili šesti razred. Djeca su koristila aplikaciju za mobilni telefon te su bila kontaktirana sedam puta dnevno kako bi odgovorila na pitanja vezana uz prehranu. Kada su kontaktirani, upitani su osjećaju li stres, jesu li ljuti ili tužni te su naveli jesu li u posljednja dva sata jeli prženu hranu, slatkiše ili zaslađene napitke.
Od svih uzorkovanih vrsta hrane, djeca su najčešće navela kako konzumiraju slatku hranu. Nadalje, izjavila su kako su konzumirala slatkiše ili peciva barem jednom dnevno u 40% dana. Djeca su konzumirala čips ili pomfrit barem jednom dnevno u gotovo 30% dana, a zaslađene napitke barem jednom dnevno u 25% dana.
Negativno raspoloženje utječe na unos masnije hrane
Istraživači su također identificirali kako je konzumacija pržene hrane veća u danima s više promjenjivih emocionalnih obrazaca nego u danima s konstantno niskim negativnim raspoloženjem. Ovi su rezultati u skladu s rezultatima drugih studija koji su otkrili kako je negativno raspoloženje povezano s povećanim unosom masne hrane u djece. Međutim, konzumacija slatke hrane i zaslađenih napitaka nije slijedila jednake obrasce u ovoj studiji. Stručnjaci su zaključili kako je potrebno provesti veći broj studija da bi se utvrdio odnos između emocija djece i njihovog izbora hrane. Također, postojeće intervencije mogle bi se individualno prilagoditi okolišnim, društvenim, emocionalnim i kognitivnim kontekstima u kojima su djeca sklona lošije se hraniti.
