Masti iz hrane dijelimo na dvije osnovne skupine – zasićene i nezasićene. Stupanj zasićenosti određuje čvrstoću masti na sobnoj temperaturi. Općenito, polinezasićena biljna ulja su tekućine na sobnoj temperaturi, a zasićene životinjske masti su krute. Procesiranjem hrane dolazi do promjena na dvostrukim vezama nezasićenih masti pri čemu nastaju trans masti.
Konzumacija većih količina nezasićenih masti povezana je sa sniženim rizikom od smrtnosti, prema studiji provedenoj na Harvard T.H. Chan School of Public Health. Rezultati ujedno pokazuju kako je konzumacija hrane bogata zasićenim i trans mastima povezana s višom stopom smrtnosti.
Voditelj istraživanja Dong Wang navodi kako je studijom obuhvaćeno 126 233 ispitanika iz dvije prospektivne studije, Nurses’ Health Study i Health Professionals Follow – Up Study. Muškarci i žene koji su sudjelovali u studiji, na početku provedbe istraživanja, nisu bolovali od bolesti srca i krvožilja, karcinoma ni dijabetesa. Pomoću upitnika svake dvije do četiri godine praćen je unos vrste prehrambenih masti. Studijom je utvrđeno kako je povećani unos zasićenih masnoća, koje pronalazimo primjerice u maslacu, svinjskoj masti i crvenom mesu, te trans masti povezan s povećanim rizikom od smrtnosti. Svako povećanje energetskog unosa od 5% iz zasićenih masnoća povećava rizik od smrtnosti za 8%. S druge strane, povećanje energetskog unosa od 2% koji potječe iz trans masti povećava rizik od smrtnosti za 16%. Povećani unos nezasićenih masnoća, koje pronalazimo u ribi, sjemenkama, orašastim plodovima te biljnim uljima poput maslinovog, repičinog i bučinog, smanjuje rizik od smrtnosti između 11% i 19%.
Visok unos trans masti značajno je povećao rizik od neurodegenerativnih i respiratornih bolesti. Dok je viši unos zasićenih masti povezan sa značajnim povećanjem od smrtnosti kao posljedice respiratornih bolesti. Osobe koje su zasićene masti u prehrani zamijenili nezasićenim mastima ostvarili su brojne povoljne učinke na zdravlje. Primjerice, unos nezasićenih omega-3 masnih kiselina, iz biljnih ulja te orašastih plodova, smanjuje rizik od smrtnosti i neurodegenerativnih bolesti. Morski izvori omega-3 masnih kiselina, poglavito plava riba, povezani su sa smanjenom smrtnošću od respiratornih bolesti i smanjenim rizikom od iznenadne smrti.
Rezultati jasno ukazuju na to kako nezasićene masti smanjuju rizik od kroničnih nezaraznih bolesti. Crveno meso trebalo bi povremeno konzumirati, te kada smo u mogućnosti, zamijeniti s plavom ribom. Orašasti plodovi i sjemenke izvor su kvalitetnih nezasićenih masti, radi čega se preporuča njihovo uključivanje u prehranu putem međuobroka ili kao sastavni dio obroka. Priprema hrane na svinjskoj masti ili maslacu nije zabranjeno, no može se zamijeniti primjerice s maslinovim uljem koje predstavlja izvor nezasićenih masti i vitamina E. Ujedno je važno smanjiti konzumaciju procesirane i pržene hrane, kako bi smanjili unos zasićenih i trans masti.
Zaključno, masti su važne za izgradnju svake stanice u tijelu, stoga ih nikako smijemo eliminirati iz prehrane. Potrebno je samo prilikom kupovine gotovih namirnica te odabiru masti za pripremu i serviranje hrane prednost dati kvalitetnijim izborima.
Stručni tim PETICA-igrom do zdravlja
Literaturni izvor: https://www.hsph.harvard.edu/nutritionsource/2016/07/05/different-dietary-fat-different-risk-of-mortality/
