Provjera razine željeza u krvi od iznimne je važnosti tijekom trudnoće te kod male djece.
Manjak željeza kod djece mlađe od dvije godine može imati značajan i nepovratan učinak na razvoj mozga. To može dovesti do negativnih posljedica na učenje i rezultate prilikom školovanja kasnije u životu.
Na kognitivni razvoj djeteta može utjecati i ako je majci otkriven manjak željeza u posljednjem tromjesečju trudnoće.
Kako dolazi do manjka željeza?
Željezo je esencijalan nutrijent s važnim funkcijama kao što su prijenos kisika, sinteza DNA i metabolizam mišića.
Manjak željeza glavni je uzrok anemije, koja je najzastupljeniji prehrambeni manjak u svijetu, a pogađa 33% žena, 40% trudnica i 42% djece širom svijeta.
Anemiju karakterizira smanjenje broja crvenih krvnih zrnaca. Ponekad s promijenjenom veličinom ili oblikom crvenih krvnih zrnaca do razine koja narušava normalnu fiziološku sposobnost krvi da prenosi kisik do svih stanica u tijelu.
Kada se najčešće javlja nedostatak željeza?
Manjak željeza javlja se uglavnom tijekom razdoblja rasta i razvoja kad su potrebe za željezom povećane, kao što je trudnoća, rano djetinjstvo, adolescencija, ali može se pojaviti i u drugim fazama života.
U odraslih osoba manjak željeza najčešće se očituje umorom i smanjenom produktivnošću rada. Tijekom trudnoće manjak željeza može uzrokovati anemiju trudnice, smanjenu tjelesnu masu novorođenčadi ili prijevremeni porod.
Znakovi i simptomi manjka željeza kod djece mogu uključivati:
- blijedu kožu
- umor
- hladne ruke i noge
- usporeni rast i razvoj
- slab apetit
- ubrzano disanje
Preporuke dnevnog unosa željeza za dječju dob
- Potrebe za željezom kod dojenčadi u prvih 6 mjeseci iznose 0.27 miligrama. Majčino mlijeko sadrži visoko bioraspoloživo željezo.
- Dojenčad u dobi od 7 do 12 mjeseci treba 11 miligrama željeza dnevno.
- Djeci u dobi od 1 do 3 godine potrebno je 7 miligrama željeza svakoga dana.
- Djeci u dobi od 4 do 8 godina potrebno je 10 miligrama. Starija djeca od 9 do 13 godina trebaju 8 miligrama za pravilan rast i razvoj.
- Dječaci u dobi od 14 do 18 godina trebali bi unositi 11 miligrama željeza na dan, dok djevojke 15 miligrama. Adolescencija je vrijeme brzog rasta, a potrebe za željezom su veće za djevojke u ovoj životnoj dobi zbog menstruacije koja tada nastupa.
Prehrambeni izvori željeza
Prehrambeno željezo razlikujemo u dva oblika: hem i ne-hem željezo.
Biljke i hrana obogaćena željezom sadrži samo ne-hem željezo, dok meso, plodovi mora i ostali životinjski prehrambeni izvori sadrže oba oblika.
Hem željezo ima veću bioraspoloživost od ne-hem željeza.
Kako biste pospješili apsorpciju željeza preporuča se ujedno i unos vitamina C, stoga uz obrok možete konzumirati i svježe iscijeđenu limunadu.
Djeci je važno objasniti važnost željeza za njihov pravilan rast i razvoj te im pokazati koje to namirnice njihovo tijelo u najvećoj količini opskrbljuju željezom.
Namirnice bogate željezom:
- iznutrice (jetrice), govedina, svinjetina
- morski plodovi i riba (sardine)
- žitarice obogaćene željezom
- mahunarke (grašak, grah, leća)
- šparoge, špinat, bundevine sjemenke, krumpir u kori
Da bi djeci osigurali dovoljnu dnevnu količinu željeza:
- Ograničite količinu mlijeka djeci u dobi od 1 do 5 godina na najviše 710 mililitara dnevno. Kalcij iz mlijeka može smanjiti bioraspoloživost hem i ne-hem željeza.
- Poslužite hranu bogatu željezom uz hranu koja sadrži vitamin C (poput rajčice, brokule, naranče i jagode ili pak svježe cijeđene limunade). Vitamin C poboljšava apsorpciju željeza.
- Izbjegavajte posluživanje čaja za vrijeme obroka. Čaj sadrži tanine koji smanjuju način na koji tijelo apsorbira željezo.
Samo raznovrsna i umjerena prehrana, bazirana na svježim sezonskim namirnicama, opskrbljuje naše tijelo svim potrebnim nutrijentima za pravilan rast i razvoj.
Nemojte stoga zaboraviti na unos i važnost minerala željeza!
Stručni tim – PETICA – igrom do zdravlja
