Nakon karcinoma kože, karcinom dojke zauzima drugo mjesto po učestalosti u ženskoj populaciji na području Sjedinjenih Američkih Država. Očekuje se da će 246,660 novih slučajeva biti dijagnosticirano do kraja 2016. godine. Situacija u Republici Hrvatskoj je također zabrinjavajuća. Prema podacima Registra za rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, u Hrvatskoj kao cjelini i svim njenim županijama, karcinom dojke je najčešći oblik karcinoma u ženskoj populaciji. Nameće se logično pitanje što sve može biti uzrok tome?
Poznato je kako određene promjene u genima povećavaju rizik od karcinoma dojke, ali zabrinjava činjenica da je od 5% do 10% tih genetskih promjena nasljedno. Naime, istraživanja pokazuju kako životne navike poput loše prehrane i pušenja dovode do mutacije gena koji se onda prenose na potomstvo. Povrh toga, ukazuju na to da upravo majčina pretilost u trudnoći povećava rizik od ove zloćudne bolesti. No, može li se sva odgovornost pripisati majci i njezinim životnim navikama? Prema istraživanju dr.sc. Sonie de Assis, Georgetown Lombardi Comprehensive Cancer Center, čini se da dio odgovornosti ipak snosi i otac djeteta.
U sklopu istraživanja provedenog na miševima, kojeg je provela dr.sc. Assis, miševi su podijeljeni u dvije skupine. Hranjeni su normalnom prehranom (kontrolna grupa) ili prehranom bogatom šećerima, mastima i energijom, koja može dovesti do pretilosti, prije nego što su pareni s normalno uhranjenom ženkom. Potom je analizirano tkivo dojke dobivenih potomaka. Rezultati su pokazali kako su potomci pretilih mužjaka imali povećan rizik od razvoja karcinoma dojke u odnosu na kontrolnu skupinu.
Unatoč tome što je studija provedena na miševima, Dr. sc. Sonia de Assis napominje da su rezultati u skladu s rezultatima drugih sličnih studija provedenih na ljudima. Naime, poznato je kako pretili očevi imaju genetske promjene u spermi, koje nisu prisutne u normalno uhranjenih muškaraca te mogu biti uzročnici povećanog rizika od razvoja karcinoma dojke kod ženskih potomaka.
Iako su potrebna daljnja i opsežnija istraživanja možemo zaključiti kako pravilna i uravnotežena prehrana, normalna tjelesna masa te zdraviji životni stil mogu pridonijeti dobrom zdravlju roditelja, ali i pridonijeti zdravlju njihove djece.
Stručni tim PETICA-igrom do zdravlja
Literaturni izvor: http://www.medicalnewstoday.com/articles/311234.php
