Rezultati istraživanja provedenog na Sveučilištu Otago idu u prilog dokazima da prekomjerno gledanje televizije u djetinjstvu može biti povezano s razvojem metaboličkog sindroma u odrasloj dobi.
Metabolički sindrom predstavlja skup metaboličkih poremećaja koji povećavaju rizik za bolesti srčano-žilnog sustava i razvoja šećerne bolesti. Dijagnosticira se prisutnošću najmanje tri od pet sljedećih zdravstvenih stanja: abdominalna pretilost, povišeni krvni tlak, povišene vrijednosti lipida u krvi, niska razina HDL kolesterola te poremećen metabolizam glukoze.
Metabolički sindrom dijagnosticira se pristunošću određenih zdravstvenih stanja
Koristeći podatke istraživanja Dunedin, u kojem je sudjelovalo 879 ispitanika, istraživači su otkrili da je veća vjerojatnost za pojavu ovih stanja u kasnijoj dobi u onih osoba koje su između 5. i 15. godine više vremena provodili gledajući televiziju. Vrijeme provedeno gledajući televiziju ispitivano je u dobi od 5, 7, 9, 11, 13 i 15 godina, a u prosjeku je iznosilo više od dva sata dnevno. Više vremena provedenog ispred televizije povezano je s većim rizikom od prekomjerne tjelesne mase i pretilosti, slabijom fizičkom spremom te posljedično i razvojem metaboličkog sindroma.
Dječaci su ipak nešto više vremena od djevojčica provodili gledajući televiziju te je posljedično metabolički sindrom bio češće zabilježen u muškaraca (34%) nego u žena (20%). Međutim, važno je istaknuti kako je korelacija između vremena provedenog gledajući televiziju u djetinjstvu i metaboličkog sindroma u odrasloj dobi uočena kod oba spola, pri čemu je ipak možda jača u žena. Teško je utvrditi točnu povezanost između gledanja televizije u djetinjstvu i adolescenciji s metaboličkim sindromom u odrasloj dobi, no postoji nekoliko razumnih i vjerojatnih mehanizama prema kojima dulje vrijeme provedeno ispred ekrana može dovesti do lošeg zdravlja dugoročno. Gledanje televizije potiče sjedilački način življenja te će u mnogim slučajevima vjerojatno zamijeniti bavljenje tjelesnom aktivnošću, a posljedično pridonosi i lošijoj kvaliteti sna. Također, mnogi će gledajući televiziju posegnuti za hranom i pićem bogatim dodanim šećerom te zasićenim i trans mastima što posljedično može dovesti do povećanog energijskog unosa. Ako se ovakva navika usvoji već u ranom djetinjstvu vrlo vjerojatno će se zadržati i tijekom odrastanja te primjenjivati i u odrasloj dobi.
Važno je ograničiti vrijeme koji se provodi pred ekranima još od najranije dobi
Rezultati ove i sličnih studija, danas su još i važniji obzirom na količinu uređaja i ekrana kojima su djeca svakodnevno izložena te količinu vremena koju provode sjedeći, a što će zasigurno negativno utjecati na njihovo u zdravlje u budućnosti. Sve navedeno govori u prilog preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, koje ističu kako djeca ispod dvije godine uopće ne bi trebala vrijeme provoditi pred ekranima, djeca od dvije do četiri godine vrijeme provedeno pred ekranima trebala bi ograničiti na do 60 minuta dnevno, ali svakako je preporuka što manje. Starija djeca i adolescenti neizbježno će biti izloženi ekranima i po nekoliko sati dnevno, no preporučljivo je napraviti raspored dnevnih aktivnosti te se pobrinuti kako će to vrijeme ipak biti ograničeno. Redovnim bavljenjem tjelesnom aktivnošću, zasigurno će manje vremena biti provedeno pred ekranima što može pozitivno utjecati kako na mentalno zdravlje tako i na zdravlje uopće. Prema službenim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, za postizanje zdravstvenih dobrobiti, odrasle osobe trebale bi se uključiti u: umjereno intenzivne tjelesne aktivnosti (npr. žustro hodanje, vožnja biciklom, igranje tenisa u parovima, vrtlarenje) najmanje 150 minuta tjedno ili visokointenzivne tjelesne aktivnosti (npr. trčanje, brza vožnja biciklom, igranje nogometa) 75 minuta tjedno. Prema istom izvoru, djeca i adolescenti u dobi između pet i sedamnaest godina trebali bi se uključiti u umjereno do visokointenzivne tjelesne aktivnosti najmanje 60 minuta dnevno te vježbe za jačanje mišićno-koštanog sustava najmanje tri puta tjedno.
Izvor: Science Daily, WHO
