Istraživanje o unosu prehrambenih vlakana, predstavljeno na skupu američkog Instituta prehrambenih tehnologa IFT15, Where Science Feeds Innovation, otkrilo je da Amerikanci unose daleko manje od preporučenih 38 grama prehrambenih vlakana dnevno za muškarce i 25 grama dnevno za žene. U prosjeku muškarci unose samo 18 grama, a žene 15 grama prehrambenih vlakana dnevno. Samo 32% ispitanika konzumira preporučena dva serviranja voća dnevno, a samo 26% svakodnevno pojede preporučena tri serviranja povrća. Samo 53% ispitanika izjavilo je da pazi na dovoljan unos vlakana, za razliku od 2010. godine kad je ovaj udio iznosio čak 73%.
Zbog toga istraživači preporučuju da se u prehranu uvrste i drugi izvori vlakana, kao što su proizvodi od cjelovitih žitarica i mliječni proizvodi bogati prehrambenim vlaknima. Prema njihovim zaključcima, uključivanje spomenutih proizvoda u prehranu moglo bi pridonijeti lakšem postizanju preporučenog unosa prehrambenih vlakana tijekom dana.
Pitali smo voditeljicu programa PETICU-igrom do zdravlja, Saru Cobal, mag.nutr., što su prehrambena vlakna, u kojim namirnicama se nalaze te zašto vlakna uključiti u svakodnevnu prehranu.
Prehrambena vlakna sastavni su dio staničnih stijenki namirnica biljnog porijekla koje je potrebno uključiti u svakodnevnu prehranu zbog brojnih blagotvornih učinaka po zdravlje. Pripadaju skupini ugljikohidrata, a često ih dijelimo s obzirom na njihovu topivost ili netopivost u vodi. Topiva vlakna su gume, pektini, sluzi, a netopiva hemiceluloza, celuloza i lignin koje možete pronaći u povrću (cvjetača, šparoga, špinat), voću (rogač, jabuka, maline, jagode), žitaricama (zob, raž, mekinje, cjelovite pahuljice), mahunarkama (grašak, grah, bob) i orašastim plodovima (bademi, orasi). Primjerice u jednoj šalici leće nalazi se 2,6 g topivih i 13,1 g netopivih vlakana.
Brojna istraživanja povezuju redoviti unos prehrambenih vlakana s:
- poboljšanim radom probavnog sustava
- smanjenom razinom kolesterola u krvi
- održavanjem normalne razine glukoze u krvi
- te lakšim održavanjem normalne tjelesne mase.
Znanstvena istraživanja potvrdila su da unosom preporučenih 38 grama vlakana dnevno za muškarce i 25 grama dnevno za žene smanjujemo rizik od razvoja različitih kroničnih bolesti poput bolesti srca i krvožilja, dijabetesa tipa 2 te karcinoma debelog crijeva. Također, prehrambena vlakna navlače vodu na sebe tvoreći mekaniju stolicu većeg volumena, skraćuju vrijeme prolaska stolice koji rezultira bržim pražnjenjem crijeva. Time pomažu normalan rad probavnog sustava, a redovitim unosom prehrambenih vlakana možemo smanjiti rizik od hemeroida, konstipacije (zatvora) te divertikuloze, napomenula je nutricionistica.
Preporuke za unos vlakana u djece, dobi od 7 do 9 godina, su 10g na unesenih 1000kcal odnosno 17,4g za djevojčice i 19,7g za dječake. Unosom jedne srednje velike jabuke s korom unosimo 4,4 g vlakana, ½ šalice skuhanog graha 6,9 g, a unosom šake badema 3,3 g vlakana, napomenula je voditeljica projekta PETICA.
Stručni tim PETICA-igrom do zdravlja
