Nepravilna prehrana tijekom trudnoće koja se temelji na visokom unosu masti i jednostavnih šećera uzrokuje brojne štetne posljedice na zdravlje djeteta. Primjerice, povećava rizik od pretilosti u odrasloj dobi, razvoja bolesti srca, urođenih anomalija te čak, rođenja mrtvorođenčeta. Povrh toga, studija provedena na Washington School of Medicine, koju je vodila dr. Kelle H. Moley, pokazala je kako se utjecaj neadekvatne prehrane u trudnoći ne ispoljava samo u prvoj generaciji potomaka već može imati posljedice i na tri sljedeće generacije.
Studija je provedena na miševima koji su hranjeni namirnicama bogatim mastima i šećerima, odnosno sadržavala je 60% masti i 20% šećera. Unos masti i šećera u tim omjerima odgovara omjeru makronutrijenata koje biste dobili pri svakodnevnoj konzumaciji brze hrane. Njihovi potomci hranjeni su normalnom uravnoteženom prehranom. Međutim, iako su potomci hranjeni normalnom prehranom, oni te njihovi potomci razvili su metabolički sindrom i inzulinsku rezistenciju. Mitohondriji su dijelovi stanice zaduženi za osiguravanje energije različitim biokemijskim procesima. Tijekom analize, pronađene su abnormalnosti upravo u mitohondrijima potomaka, iz čega se može zaključiti da je narušen energetski metabolizam u organizmu koji je doveo do razvoja metaboličkih poremećaja.
Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC, engl. Centers for Disease Control and Prevention) gotovo 60% žena započinje trudnoću s prekomjernom tjelesnom masom, a manje od 30% poveća tjelesnu masu u skladu s preporukama. Doktorica Kelle H. Moley ističe kako pretilost majke može narušiti zdravlje budućih generacija te kako je ova spoznaja vrlo važna, s obzirom da u Sjedinjenim Američkim Državama dvije trećine žena reproduktivne dobi imaju prekomjernu tjelesnu masu ili su pretile. Iako su dosadašnja istraživanja već pokazala kako stupanj uhranjenosti žene može utjecati na djetetovu tjelesnu masu u kasnijem životu, ovo je prvo istraživanje koje je pokazalo kako žene mogu prenositi genetske promjene, još kroz tri buduće generacije, koje mogu povećati rizik od dijabetesa tipa 2 te bolesti srca i krvožilja.
Iako je ova studija provedena na miševima te su potrebna daljnja i opsežnija istraživanja na ljudskom genomu, rezultati upozoravaju kako je prehrana vrlo važna od samih početaka. Majka pri začeću preuzima odgovornost za zdravlje djeteta te već tada počinje kreirati njegove prehrambene navike.
Stručni tim PETICA-igrom do zdravlja
