Debljina u brojkama

Debljina ili pretilost  je stanje prilikom kojeg dolazi do nakupljanja viška kilograma u tijelu u obliku masnog tkiva. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, stanje uhranjenosti procjenjujemo putem indeksa tjelesne mase (ITM). ITM od 25 do 29,9 kg/mdefinira se kao prekomjerna tjelesna masa, a ITM veći od 30 kg/msmatra se debljinom ili pretilošću.

Debljina se može svrstati u tri stupnja:

  • debljina I. stupnja – ITM od 30 do 34,9 kg/m2
  • debljina II. stupnja – ITM od 35 do 39,9 kg/m2
  • debljina III. stupnja – ITM iznad 40 kg/m2.

 

Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije u 2022. godini 60% svjetske populacije je u riziku od pretilosti ili pretilo.  Na globalnoj razini se procjenjuje da bi do 2035. godine 3,3 milijarde odraslih moglo biti pogođeno prekomjernom tjelesnom masom ili pretilosti naspram 2020. godine kada je 2,2 milijarde osoba bilo pretilo. Navedeno ukazuje i predviđa povećanje s 42% odraslih u 2020. na čak 54% do 2035. godine koji će biti pretili.

No, problem pretilosti nije aktualan samo kod odraslih, već i kod djece. Za djecu i mlade u dobi od 5 do 19 godina, predviđa se da će udio rasti s 22% onih koji imaju prekomjernu tjelesnu masu ili pretilost (430 milijuna) na preko 39% (770 milijuna) do 2035. godine. Smatra se da svaki treći 11-godišnjak ima prekomjernu tjelesnu masu ili je pretio.

Potrebno je napomenuti da se stanje uhranjenosti kod djece prati putem krivulja rasta, pri čemu se prema izmjerenom ITM-u dijete svrstava u određenu kategoriju. Prilikom procjene stanja uhranjenosti, vrijednosti ITM distribuirane između 85. i 95. percentila označavaju prekomjernu tjelesnu masu, a iznad 95. percentila pretilost.

Javnozdravstveni problem pretilosti kod djece prisutan je i u Hrvatskoj. To potvrđuju i statistički podaci koji ukazuju na činjenicu da su podloga svemu lošije životne navike:

Zabrinjavajući statistički podaci pokazuju da 31,6% dječaka i djevojčica ima prekomjernu tjelesnu masu ili je pretilo.

Nadalje, istraživanje je dalo uvid u prehrambene i životne navike u djece:

  • 81,1% dječaka i djevojčica doručkuje svakog radnog dana
  • samo 9,1% djevojčica i dječaka konzumira voće više od jednom dnevno
  • samo 18,1% dječaka i djevojčica pojede 3 ili više voća i/ili porcija povrća dnevno
  • 6,8% dječaka i djevojčica provodi ≥7 sati tjedno provedeni baveći se sportom ili plesom (HBSC, 2024)

 

Zašto je važno djelovati? 

Znanstvena su istraživanja potvrdila da su pretila djeca izložena većem riziku od pretilosti i u kasnijoj dobi. Osim toga imaju i povećan rizik od brojnih kroničnih bolesti, poput dijabetesa tipa 2, srčano-žilnih i zloćudnih bolesti. 

Promjenom prehrambenih navika i uvođenjem redovite tjelesne aktivnosti u cijelu obitelj, povoljno ćete djelovati na vlastito zdravlje i na zdravlje svoje djece.