Znate li na što sve treba obratiti pozornost prilikom kupovine namirnica za vrijeme trajanja koronavirusa?

Izbjegavate li česte odlaske u trgovinu ili tržnicu otkako su se počele provoditi posebne mjere zaštite i distanciranja tijekom trajanja koronavirusa? Osim ako sami ne uzgajate svoju hranu, ograničeni pristup svježoj hrani tijekom razdoblja u kojem se trenutno nalazimo može dovesti do povećane potrošnje visoko prerađene hrane koja može dugo trajati, a koja sadrži veliku količinu masti, šećera i soli.

Takve promjene u prehrambenom ponašanju mogle bi negativno utjecati na imunološki sustav, opće tjelesno i mentalno zdravlje, kao i dobrobit pojedinaca na globalnoj razini. Ovo je vrijeme, kada se još uvijek život nije u potpunosti vratio u normalu iako se mjere zaštite lagano popuštaju, idealno za poraditi na vlastitome zdravlju. Hrana nam je najbolji saveznik u tome.

Svjetska zdravstvena organizacija (eng. WHO) razvila je skup općih savjeta, popisa namirnica i nekoliko primjera recepata kojima se nastoji pružiti podrška pojedincima i obiteljima u planiranju prehrane tijekom borbe protiv pandemije.

Savjeti za kupovinu i planiranje obroka

1. Procjena i planiranje obroka

Kupovina velikih količina namirnica može imati negativne posljedice poput prekomjerne konzumacije hrane i nejednake distribucije proizvoda. Važno je uzeti u obzir vlastite potrebe, kao i potrebe drugih. Procijenite što već imate kod kuće i planirajte svoje obroke unaprijed te svakako u dućan krenite s prethodno pripremljenim popisom.

Možda ćete, zbog zabrinutosti i straha od trenutne situacije, osjetiti potrebu za kupnjom veće količine hrane, ali svakako razmislite i iskoristite ono što već imate u svojim domovima, kao i hranu s kraćim rokom trajanja. Na taj ćete način izbjeći bacanje hrane i omogućiti drugima pristup onoj hrani koja im je potrebna.

2.  Svježe, ali i smrznuto

Prvo koristite svježe sastojke i one s kraćim rokom trajanja. Ako su vam dostupni svježi proizvodi, posebno voće, povrće i mliječni proizvodi, dajte prednost onima koji nisu pokvarljivi. Smrznuto voće i povrće odlična su alternativa koju možete koristiti tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Da bismo smanjili količinu prehrambenog otpada, ostatke hrane možete zamrznuti i iskoristiti za neki drugi obrok.

3. Sigurnost hrane

Prilikom pripreme hrane, prethodno je potrebno oprati svoje ruke, kao i kuhinjski pribor te radnu površinu na kojoj se priprema hrana. Odvojite sirove namirnice od kuhanih, naročito sirovo meso i svježe proizvode. Hranu je potrebno dobro termički obraditi. Za skladištenje lakše pokvarljive hrane potrebne su temperature ispod 5 °C (hladnjak).

4. Izbjegavajte dodani  šećer i prekomjerni unos soli

WHO preporučuje konzumiranje manje od 5 g soli dnevno odnosno manje od jedne čajne žličice. Da biste to postigli, dajte prednost namirnicama sa smanjenom količinom ili bez dodane soli. Također, možete razmotriti ispiranje konzervirane hrane poput graha da biste uklonili dio suvišnog natrija. Imajte na umu da kisela hrana poput kiselih krastavaca, kiselih paprika i sl. često sadrži i visoku razinu natrija.

U mnogim zemljama 50-75% unosa soli dolazi iz hrane koju jedemo, a ne zbog pretjeranog dosoljavanja. Najviše soli konzumiramo putem pekarskih proizvoda. Kruh je tradicionalna namirnica koju većina kućanstava konzumira svakodnevno. Iz tog vam razloga na kraju ovog članka donosimo ideju kako napraviti kruh iz domaće radionosti s manje soli. S obzirom na to da možda već konzumirate dovoljno soli, izbjegavajte dodavanje dodatne soli tijekom kuhanja i obroka za stolom. Eksperimentirajte sa svježim ili sušenim biljem i začinima za posebniji okus hrane.

Ako želite nešto slatko, neka prioritet ima svježe voće. Smrznuto voće, konzervirano voće u soku i sušeno voće bez dodanog šećera također su dobre opcije. Kad se odaberu druge opcije deserta, osigurajte da imaju malo šećera i konzumirajte male porcije (količina ne bi smjela biti veća od veličine vaše zatvorene šake). Pazite na opcije s malo masti (light proizvodi) jer one često sadrže veće količine šećera. Ograničite količinu šećera koji se dodaje u hranu, gazirane napitke i pripazite prilikom zaslađivanja toplih napitaka.

5. Ne zaboravite na prehrambena vlakna

Vlakna doprinose pravilnom radu probavnog sustava i daju osjećaj punoće, što pomaže u sprječavanju prejedanja. Kako biste osigurali odgovarajući unos vlakana, nastojite u svoje obroke uključiti povrće, voće, mahunarke ili cjelovite žitarice. Namirnice od cjelovitih žitarica uključuju zob, smeđu tjesteninu i rižu, kvinoju i integralni kruh, a ne rafiniranu hranu kao što su bijela tjestenina i riža te bijeli kruh.

6. Prednost nezasićenim mastima

Izvori nezasićenih masti i omega-3 masnih kiselina pomažu u prevenciji mnogih bolesti stoga prednost dajte repičinom, maslinovom, bučinom ili suncokretovom ulju te ribi i orašastim plodovima. Da biste ograničili zasićene masti, u umjerenim količinama konzumirajte crveno i masno meso, maslac i punomasne mliječne proizvode te palmino ulje. Prednost prilikom pripremanja namirnica dajte kuhanju na pari, pirjanju, blanširanju ili pečenju umjesto klasičnog prženja ili pohanja hrane.

Recept za zdravigradski domaći kruh

Domaći zdravigradski kruh s pirovim brašnom.

Sastojci (za 6 osoba):

600 g pirovog brašna

20 g svježeg kvasca

330 mL vode,

50 mL maslinovog ulja

prstohvat soli

Priprema:

U 600 g pirovog brašna dodati malo soli i pomiješati. U drugu posudu pomiješati 330 mL vode, 20 g svježeg kvasca te 50 mL ulja.

Sadržaj druge posude postepeno izliti u brašno. Zamijesiti tijesto i pustiti da odstoji 30 minuta.

Oblikovati kruh, premazati ga jajetom i peći na 170 °C, 25 minuta.

Podijelite ovaj članak