Sve je veća stopa djece s povišenim arterijskim tlakom i debljinom. Znate li zašto?

Na Croatian Obesity Forumu, koji se održao 4. ožujka 2020. godine u Hrvatskom liječničkom zboru stručnjaci iz područja medicine, nutricionizma i kineziologije izložili su svoja saznanja o metaboličkom sindromu u djece koji se posljednjih godina sve češće pojavljuje. Jedan od uzroka tome sindromu je debljina i loše životne navike.

Metabolički sindrom

Poznato je kako metabolički sindrom čini nekoliko čimbenika rizika kao što su:

  • pretjerana prisutnost masnog tkiva oko abdomena,
  • povišena koncentracija triglicerida u krvi,
  • smanjena koncentracija tzv. dobrog kolesterola (HDL) u krvi,
  • povišeni arterijski tlak,
  • povišena razina šećera u krvi. 

Povišeni arterijski tlak

Jedan od čimbenika rizika za metabolički sindrom je, već spomenuti, povišeni arterijski tlak. O njemu je na Croatian Obesity Forumu govorila doc. dr. sc. Vesna Herceg-Čavrak, dr. med. iz Klinike za dječje bolesti Zagreb, koja se svakodnevno susreće s djecom prekomjerne tjelesne mase.

Hipertenzija je kronična bolest pri kojoj je tlak u arterijama povišen te je jedan od vodećih čimbenika rizika za nastanak bolesti srca i krvnih žila.

Normalna vrijednost arterijskog tlaka je za odrasle 120/80 mmHg, a sve iznad 140/90 mmHg smatra se povišenim.

Normalne vrijednosti tlaka u djece ovise o dobi, spolu i tjelesnoj visini. Za svako dijete potrebno točno utvrditi koja je vrijednost tlaka za njega normalna.

Primarna i sekundarna hipertenzija

Hipertenzija može biti primarna ili sekundarna. Kada je uzrok nepoznat, hipertenziju nazivamo primarnom, a kada je hipertenzija posljedica neke bolesti, nazivamo je sekundarnom (npr. kod bolesti bubrega, srca ili nadbubrežene žlijezde).

Doc. dr. sc. Vesna Herceg-Čavrak navodi kako se tradicionalno smatralo da je hipertenzija  bolest odrasle dobi koja se u djece javlja rijetko i pri tome je uglavnom sekundarna, tj. vezana za bolesti bubrega i srca. Što je dijete mlađe, a tlak viši, veća je vjerojatnost da ima sekundarnu hipertenziju.  Ističe kako je s porastom prevalencije debljine u djece i adolescenata primarna hipertenzija postala jedna od najčešćih kroničnih bolesti te dobne skupine. I glavni je rizični čimbenik za srčano-žilne bolesti. U ranijim studijama povišene vrijednosti arterijskog tlaka nalazile su se u oko 1-2% školske djece i adolescenata. Danas to oko  4%, a u nekim sredinama i dobnim skupinama i više.

Nadalje, doc. dr. sc. Herceg-Čavrak navodi kako su kliničke karakteristike primarne hipertenzije u djece: adolescentna dob, debljina, pozitivna obiteljska anamneza te postojanje metaboličkog sindroma. Primarna hipertenzija može već u adolescentnoj dobi  dovesti do oštećenja ciljnih organa.

Liječenje hipertenzije kod djece i adolescenata

Djeca i adolescenti koji imaju problema s povišenim arterijskim tlakom imaju povišenu tjelesnu masu, tjelesno su neaktivna, a prehrana im se sastoji od previše masti i soli.

Stoga, u liječenju hipertenzije, doc. dr. sc. Herceg-Čavrak ističe promjenu načina života, a to je umjerena tjelovježba i promjena prehrane u kojoj se nastoji izbjegavati unos prekomjernih količina šećera, zasićenih masnoća i osobito slatkih sokova i grickalica.

‘’Primarnu hipertenziju u djece danas smatramo kompleksnom imunološko-metaboličkom bolešću s hemodinamskim posljedicama te ranim stadijem kardiovaskularnih bolesti. S obzirom na to da su uz debljinu i  hipertenziju često povezane metaboličke promjene (povišene vrijednosti glukoze i triglicerida u krvi, snižena razina „dobrog“ kolesterola ) kao i oštećenje ciljnih organa, nužno je što prije započeti liječenje svakog pojedinačnog rizičnog čimbenika kako bi se smanjio rizik za buduće kardiovaskularne događaje’’, navodi Herceg-Čavrak.

Porast debljine u dječjoj dobi

Metabolički se sindrom ranijih godina dijagnosticirao samo odraslima, no, doc. dr. sc. Herceg-Čavrak navodi kako i adolescenti mogu razviti metabolički sindrom. To ih tada  stavlja u grupu visoko rizičnih za razvoj dijabetesa tipa II  i za nastanak srčano – žilnih bolesti u ranoj odrasloj dobi.

Navodi kako do sada u pedijatriji većina tih stanja nije bila registrirana kao problem, no s porastom debljine u dječjoj dobi postaje značajan. Danas 4% zdravih adolescenata ima metabolički sindrom, dok  među populacijom debelih  30 – 50% ima jednu ili sve komponente metaboličkog sindroma.

Naposljetku, doc. dr. sc. Herceg-Čavrak zaključuje kako je djeci s hipertenzijom  i višestrukim metaboličkim čimbenicima rizika nužno ciljano liječenje zbog značajnih kardiovaskularnih rizika.

Multidisciplinaran pristup u liječenju

Promjene u načinu života  su  okosnica liječenja, a imaju koristan učinak na arterijski tlak i metaboličke poremećaje budući da komponente metaboličkog sindroma dijele iste  patofiziološke mehanizme.

Uz to, prilikom liječenja potreban je multidisciplinaran pristup. To znači da svaku pojedinu komponentu metaboličkog sindroma treba početi liječiti što prije.

Na Croatian Obesity Forumu više je puta naglašena važnost pravovremene edukacije djece i odraslih o važnostima pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti kako bi se prevenirala pojava debljine i svih navedenih popratnih bolesti.

Podijelite ovaj članak