Visok unos ribe i povrća u prehrani u dobi od jedne godine te niski unos napitaka bogatih šećerom potencijalno štiti od nastanka upalnih bolesti crijeva – zaključci su istraživanja provedenog na University of Gothenburg, koje je obuhvatilo više od 80 000 djece.
Globalni porast incidencije upalnih bolesti crijeva (IBD), koji uključuje Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis, nema jasno objašnjenje. Potencijalni čimbenici rizika su prehrambeni obrasci u ranoj dobi koji utječu na sastav bakterija u crijevima. One su osobito osjetljive tijekom prvih godina života obzirom da tada dolazi do formiranja crijevnog mikrobioma.
Prethodno provedena istraživanja bila su usmjerena na povezanost obrazaca prehrane i IBD-a u odraslih, ali istraživanja o prehrani djece i povezanosti s IBD-om su rijetka. Cilj istraživanja objavljenog u časopisu Gut bio je istražiti povezanost prehrane i pojavnost upalnih bolesti crijeva u djece.
U ovo istraživanje uključene su informacije o prehrambenim obrascima 81 280 jednogodišnjaka u Švedskoj i Norveškoj. Podaci o djeci dolaze iz dvije populacijske studije: All Children in Southeastern Sweden (ABIS) te Norwegian Mother, Father and Child Cohort Study (MoBa).
Manje ulceroznog kolitisa zabilježeno u djece koja su konzumirala ribu
Roditeljima su postavljana specifična pitanja o prehrani njihove djece u dobi od 12-18 i 30-36 mjeseci. Kvaliteta prehrane ocijenjena je korištenjem verzije Healthy Eating Index alata koji procjenjuje kvalitetu cjelokupne prehrane, a koji je bio prilagođen obzirom na dob ispitanika. Kvaliteta prehrane sustavno je ocijenjena i klasificirana kao niska, srednja ili visoka.
Kvalitetnija prehrana podrazumijevala je veći unos povrća, voća, mliječnih proizvoda i ribe, te manji unos mesa, slatkiša, grickalica i napitaka bogatih šećerom. Također, proučavan je unos namirnica iz pojedinih skupina hrane. Podaci o dojenju i djetetovom unosu formule te izloženosti antibioticima također su uzeti u obzir.
Zdravlje djece praćeno je od dobi od jedne godine i prosječno 21 godinu za ABIS i 15 godina za MoBa, do kraja 2020./2021. Tijekom tog razdoblja, 307 sudionika dijagnosticirano je s IBD-em pri čemu je 131 imalo Crohnovu bolest, 97 ulcerozni kolitis dok je njih 79 dobilo dijagnozu neklasificiranog IBD-a. Incidencija IBD-a bila je veća u švedskoj ABIS studiji nego u norveškoj MoBa kohorti, vjerojatno zbog dužeg praćenja u ABIS-u.
Visok unos ribe u dobi od jedne godine, u usporedbi s niskim unosom, povezan je s 54% nižim rizikom od ulceroznog kolitisa. Visoki unos povrća u dobi od jedne godine povezan je s ukupno smanjenim rizikom od IBD-a. Visoki unos napitaka bogatih šećerom, u usporedbi s niskim unosom, pratio je povećanje rizika od IBD-a za 42%.
Rezultati istraživanja podupiru hipotezu
Nisu pronađene očite povezanosti između IBD-a i bilo koje od ostalih skupina hrane: mesa, mliječnih proizvoda, voća, žitarica, krumpira i hrane bogate šećerom ili mastima, ili oboje. U dobi od tri godine, samo je visok unos ribe bio povezan s smanjenim rizikom od IBD-a, posebno ulceroznog kolitisa. Povezanost je ostala jednaka nakon prilagodbe za unos formule i antibiotika djeteta u dobi od 1 godine, kao i za dojenje i ukupni prihod roditelja.
S obzirom na to da je studija provedena u zemljama s visokim prihodima, nejasno je mogu li se rezultati ekstrapolirati na zemlje s niskim ili srednjim prihodima s različitim prehrambenim navikama, kažu istraživači. Ni uzročnost nije moguće sa sigurnošću utvrditi, budući da se radi o opservacijskoj studiji.
Rezultati studije ukazali su na to da prehrana od najranije dobi, može utjecati na rizik od razvoja IBD-a, no potrebna su daljnja istraživanja zaključila je Annie Guo, nutricionistica i studentica poslijediplomskog studija pedijatrije na University of Gothenburg, i prva autorica studije.
Izvor:ScienceDaily
