Nemogućnost zadržavanja pažnje, impulzivnost, stalno kretanje i pričanje, nemir – sve su to tipični znakovi poremećaja pažnje ili hiperaktivnosti, sve češćeg problema koji u prosjeku pogađa jedno dijete u razredu.
Dosadašnja istraživanja o utjecaju prehrane na ponašanje djece nisu donijela jednoglasne zaključke. Međutim, postoje dokazi kako pravilna i uravnotežena prehrana u djece može značajno utjecati na ponašanje djece. Prvi korak svakako treba biti usmjerenost na kvalitetu namirnica i temeljne principe pravilne prehrane: osigurati manje i češće zdrave obroke, dovoljni unos tekućine, svježeg voća i povrća te pripaziti na adekvatan unos esencijalnih masnih kiselina. S druge strane, potrebno je ograničiti unos procesirane hrane bogate jednostavnim šećerima i aditivima.
Obratite pozornost na deklaracije
Prekomjerni unos procesirane hrane bogate aditivima, poput umjetnih bojila sve češće se povezuje s povećanom hiperaktivnošću i drugim poremećajima ponašanja u djece. Iako još uvijek ne postoji konačan odgovor znanstvenika o utjecaju umjetnih prehrambenih bojila na poremećaje u ponašanju, Food Standards Agency (FSA) 2019. godine je izdala preporuke u kojima navodi kako određena umjetna bojila mogu povećati hiperaktivnost kod neke djece. Preporuka se odnosi na sljedeća bojila: sunset yellow FCF (E110), quinoline yellow (E104), carmoisine (E122), allura red (E129), tartrazine (E102) i ponceau 4R (E124). FSA također napominje da ako hrana i pića sadrže bilo koji od spomenutih šest bojila na deklaraciji treba navesti i upozorenje kako „mogu imati štetan učinak na aktivnosti i pažnju u djece”.
Fokus na specifičnim nutrijentima
Neki od najvažnijih prehrambenih čimbenika za koje se vjeruje da igraju ulogu u razvoju i manifestaciji poremećaja u ponašanju uključuju nedostatak višestruko nezasićenih masnih kiselina, ali i vitamina D te željeza i cinka.
Omega – 3 višestruko nezasićene masne kiseline imaju važnu ulogu u signalnim putevima između mozga i ostalih dijelova tijela, a istraživanja pokazuju da blagotvorno djeluju i na stabiliziranje promjena raspoloženja te općenito poboljšavaju koncentraciju, ponašanje i sposobnost učenja u djece s poremećajima u ponašanju.
Interesantan je podatak da je nedostatak vitamina D značajno veći u djece s poremećajem pažnje, a primjena vitamina D kao dodatka prehrani poboljšava kognitivne funkcije u domenama shvaćanja, pozornosti, suprotstavljanja, hiperaktivnosti i impulzivnosti.
Nedostatak željeza i cinka u djece također se povezuju s problemima u ponašanju. Razdoblje života do dvije godine karakterizira ubrzani razvoj mozga, zbog čega je nedostatak željeza u ovom razdoblju posebice opasan te može rezultirati dugoročnim problemima s pažnjom i raspoloženjem. Nove studije pak pokazuju kako mnoga djeca s poremećajem pažnje i hiperaktivnosti imaju razinu cinka u krvi nižu od prosječnih vrijednosti, a poboljšanje statusa cinka povezuje se i sa smanjenjem simptoma hiperaktivnosti, impulzivnosti i narušene socijalizacije.
Važnost doručka – crtice iz znanosti
Istraživanje španjolskih znanstvenika iznjedrilo je vrlo zanimljive rezultate o dobrobitima doručka. Naime, rezultati velikog istraživanja pokazali su kako djeca koja redovno doručkuju kod kuće bolje se razvijaju psihosocijalno i imaju manje problema u ponašanju. Problemi u ponašanju odnose se na kombinaciju emocionalnih problema, agresije i kršenja društvenih normi, hiperaktivnosti, problema s vršnjacima i prosocijalnog ponašanja. Istraživanje koje je započelo 2017. godine uključilo je više od 3700 djece u dobi od 4 do 14 godina. Ukupno je 98,9% djece doručkovalo, a 95,8% je jelo doručak kod kuće. Prosječna dob bila je 9,4 godine, a 87% djece imalo je normalno psihosocijalno ponašanje. Rezultati ovog istraživanja dali su vrijedan uvid u utjecaj prehrane na zdravlje te konkretne preporuke za roditelje i djecu te su po prvi put pokazali kako nije bitno samo što jedeš već i kada i gdje.
Preskakanje doručka ili doručak koji se jede izvan kuće povezan je s trostruko višim rizikom od psihosocijalnih problema kod djece i adolescenata. Naime, doručak koji se jede izvan kuće gotovo je jednako štetan kao i preskakanje doručka, a najvjerojatnije objašnjenje je da je doručak koji se jede izvan kuće često, nutritivno gledano, lošije kvalitete u usporedbi s doručkom kojeg pripremimo kod kuće. Također, određene namirnice mogu povećati ili sniziti rizik razvoja problema u ponašanju. Naime, kava, mlijeko, čaj, čokolada, kakao, jogurt, kruh, tost, žitarice i peciva su povezani sa sniženim rizikom od problema u ponašanju. S druge strane, jaja, sir, šunka i suhomesnati proizvodi bogati zasićenim mastima i kolesterolom povezuju se s višim rizikom od devijantnog ponašanja. Voće i voćni sokovi konzumirani ujutro nisu imali utjecaj na ponašanje.
Rezultati ovog istraživanja dodatno su potvrdili potrebu za promoviranjem doručka kao važnog dijela zdravog načina života pogotovo u dječjoj populaciji. Zajednički obiteljski obroci važni su za stvaranje pravilnih prehrambenih navika kod djece.
Literatura:
- Gan J, Galer P, Ma D, Chen C, Xiong T. The Effect of Vitamin D Supplementation on Attention-Deficit/Hyperactivity Disorder: A Systematic Review and Meta-Analysis of Randomized Controlled Trials. J Child Adolesc Psychopharmacol. 2019;29(9):670-687.
- Granero R, Pardo-Garrido A, Carpio-Toro IL, Ramírez-Coronel AA, Martínez-Suárez PC, Reivan-Ortiz GG. The Role of Iron and Zinc in the Treatment of ADHD among Children and Adolescents: A Systematic Review of Randomized Clinical Trials. Nutrients. 2021 Nov 13;13(11):4059. doi: 10.3390/nu13114059. PMID: 34836314; PMCID: PMC8618748.
- López-Gil JF, et al “Breakfast and psychosocial behavioural problems in young population: The role of status, place, and habits” Front Nutr 2022
- Weiss B. Synthetic food colors and neurobehavioral hazards: the view from environmental health research. Environ Health Perspect. 2012;120(1):1-5.
