Na koji način se mjeri sitost?

Unatoč tome što mehanizam stvaranja osjećaja sitosti nije dovoljno jasan, stručnjaci klasificiraju hranu na onu koja povećava sitost i osjećaj punoće u želucu te na skupinu hrane koja uzrokuje želju za dodatnom hranom nakon njene konzumacije. Iz tog razloga je kreiran indeks sitosti. Hrana s dodijeljenim visokim indeksom sitosti će puno brže zasiti osobu, od hrane s nižim indeksom sitosti.

S obzirom da je provođenje istraživanja na području sitosti zapravo vrlo subjektivno, malo je pravih znanstvenih istraživanja napravljeno na ovu temu. Ne postoji drugačiji način za mjerenje sitosti, osim ispitivanja osobe da li se osjeća sitom ili ne, nakon konzumacije određene vrste hrane. Također, nije poznato reagiraju li osobe normalne tjelesne mase jednako kao i osobe s prekomjernom tjelesnom masom. Unatoč tomu, Dr.Susan Holt iz Australije ispitivala je osjećaj sitosti nakon konzumacije trideset osam namirnica tijekom dva sata, a potom je volonterima dopustila da konzumiraju hranu po želji. Vrstu i količinu naknadno konzumirane hrane je također zapisivala, kako bi provjerila da li je hrana koja je u prethodna dva sata zasitila ispitanike uzrokovala daljnju želju za unosom hrane. Prema rezultatima istraživanja visoko proteinska hrana, hrana bogata vlaknima i tekuća hrana imaju viši indeks sitosti u odnosu na masnu hranu.

Bijeli kruh je korišten kao referentna vrijednost, te se njegov indeks sitosti izražava kako 100 %. Na temelju njega izraženi su ostali indeksi sitosti, a neke primjere vam donosimo u tablici.

Tablica 1: Hrana s niskim i visokim indeksom sitosti

Hrana s niskim indeksom sitostiHrana s visokim indeksom sitosti
croissant47%banana118%
kolač65%smeđa riža132%
krafna68%jaja150%
kikiriki84%grožđe162%
jogurt88%govedina176%
čips91%riba225%
sladoled96%krumpir323%

 

Znanstvenici nisu uzeli u obzir pretile osobe i njihove afinitete te činjenicu da ljudi često konzumiraju kompleksne obroke s više različitih vrsta namirnica, a ne svaku zasebno. Bez obzira na to prikazani rezultati mogu biti vodič pri izboru hrane za vaše dijete. Takozvana „loša“ sitost potječe od rafinirane hrane bogate šećerom, dok s druge strane „dobru“ sitost možemo postići konzumacijom kompleksnih ugljikohidrata prisutnih u primjerice žitaricama te mesa. Sve navedeno razlog je više da se na vašem tanjuru pronađu raznovrsne i kvalitetne namirnice.

Podijelite ovaj članak