Može li pretilost kod djece uzrokovati psihosocijalne probleme?

Pretilost smatramo epidemijom modernog doba, stoga, ne čudi da se sve više pažnje posvećuje rješavanju tog problema. Ona zahvaća sve dobne skupine, od djetinjstva do starosti. Djeca su rizična skupina s obzirom na to da je poznato kako pretila djeca imaju povećani rizik za razvoj pretilost u odrasloj dobi.

Pretilost nije samo estetski, već je i ozbiljan zdravstveni problem, kojeg možemo razmatrati s više gledišta. Iako je najčešće povezujemo s povećanim rizikom od razvoja nezaraznih kroničnih bolesti, nikako ne smijemo zanemariti i psihološki utjecaj. Upravo se pretilost u dječjoj, a kasnije i adolescentskoj dobi, povezuje s pojavom psihosocijalnih problema. Kod djece, nezadovoljstvo vlastitim izgledom pobuđuje negativne emocije koje nerijetko završavaju posezanjem za pretjeranim unosom hrane. Djeca se tako nalaze u začaranom krugu pretilosti, osobnog nezadovoljstva i kontinuiranog prejedanja, što se posljedično odražava kao manjak samopouzdanja i socijalnih kompetencija te pojavu depresije i tjeskobe. Mnoga pretila djeca ne postižu dobar školski uspjeh, češće plaću u odnosu na svoje vršnjake te imaju problema s nesanicom. Obično su izolirani u društvu, te češće psihički i fizički zlostavljani od strane svojih školskih prijatelja. Sve navedeno može dovesti do problema s učenjem i posljedično uzrokovati loš školski uspjeh. Djeca se u takvim situacijama obično zatvaraju u sebe te odbijaju razgovarati o njihovom problemu. Roditelj bi trebao biti ključna karika u rješavanju takvih problema i potaknuti dijete na komunikaciju kako bi spriječio nastanak daljnjih posljedica. Dijete će jednostavnije prihvatiti problem i ustrajati u njegovom rješavanju, ako osjeti podršku okoline te kako je rješavanje problema zapravo misija cijele obitelji.

Ta zajednička misija podrazumijeva da roditelji:

  • smanjuju dostupnosti visokokalorične hrane djetetu
  • neprestano vlastitim primjerom potiču dijete na promjene poput zajedničke tjelesne aktivnosti
  • redovito razgovaraju s djetetom o problemu.

Sve su to mjere, koje potencijalno mogu umanjiti negativne psihosocijalne posljedice pretilosti.

Važno je naglasiti da je prihvaćanje problema pola rješenja te da se u slučaju potrebe može savjetovati sa stručnjacima poput doktora obiteljske medicine, psihologa ili nutricionista.

Stručni tim PETICA-igrom do zdravlja

Podijelite ovaj članak